Marin Jelčić za Večernji list: Za pola godine više od pet milijuna vozila na A1

Autocesta na koridoru Vc in­tenzivno se gradi. Do sada su izgrađena 102 km autoceste, a u izgradnji će do kraja godine biti osam dionica s novih 40 km mo­derne autoceste. Radovi na potpi­sanom ugovoru na dionici Poči­telj – Zvirovići započinju uskoro, dok je rehabilitacija regionalne ceste R425a Tromeđa – Zvirovići započeta u mjesecu svibnju ove godine. Pokrenuti su natječaji za još pet dionica ukupne dužine 23 km i njihovo okončanje očekuje se tijekom sljedeće godine. Intenzivi­ranje radova prati i veća naplata cestarine, primjerice, od 2015. do 2018. naplata ja porasla za čak 26 posto, dok je broj vozila u odnosu na 2015. porastao gotovo 40 po­sto. O toj temi, kao i drugim, raz­govarali smo s Marinom Jelčićem, direktorom Sektora upravljanja i održavanja u Javnom poduzeću Autoceste Federacije BiH.

Izvršni ste direktor Sektora upravljanja i održavanja, možete li nam ukratko reći koji je djelo­krug vašeg Sektora?

Upravljanje i održavanje auto­ceste ima važnu ulogu u organiza­ciji rada JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar. Glavne aktivnosti Sektora upravljanja i održavanja autoceste su redovito i zimsko održavanje izgrađenog dijela autoceste, pro­vedba i praćenje funkcioniranja zatvorenog i otvorenog sustava naplate cestarine, nadzor i uprav­ljanje prometom na autocesti, na­plata cestarine, zaštita autoceste od prekomjernog prometnog op­terećenja i nekontrolirane gradnje uz autocestu, a sve u cilju sigurnog i neometanog odvijanja prometa. Sektor upravljanja i održavanja ostvaruje prihod kroz izravnu naplatu cestarine, naknadu za korištenje cestovnog zemljišta i optičke infrastrukture. U Sektoru su 284 radnika, što su dvije trećine od ukupnog broja zaposlenih u JP Autoceste FBiH.

Na koliko kilometara od izgrađe­na 102 km autoceste trenutačno upravljate?

Izgrađena su 102 km autoce­ste A1, a JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar upravlja dijelom izgrađene autoceste u duljini od oko 91 km, što uključuje dionicu Zenica jug – Tarčin (duljine 81 km) i dionicu Međugorje – Bijača (dužina oko 10 km). Osim navedenih dionica autoceste, od veljače 2016. godine preuzeli smo upravljanje i održa­vanje brze ceste BC1 Butila – Bri­ješće dužine oko 3,5 km.

Možete li nam dati podatak o prometu vozila na autocesti A1, kao i podatke iz nekih ra­nijih godina? Može li se go­voriti o porastu broja vozila?

Broj vozila na naplati 2018. godine iznosio je 11,711.070, što u odnosu na 2015. godinu predstavlja rast od oko 38%. Porast broja vozila se nastavlja i u prvoj polovini 2019. godine pa je u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2019. zabilježeno ukupno 5,635.960 vozila na izlasku s au­toceste A1. Ukupan broj izlazaka u navedenom razdoblju povećan je za 7% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prosječan godišnji dnevni promet za isto razdoblje u 2019. je oko 12.500 vozila, a na našoj najprometnijoj dionici Sa­rajevo sjever – Podlugovi dnevno se ostvari oko 16.200 prolazaka.

Koji je ostvareni financijski pri­hod od naplate cestarine?

Služba naplate cestarine bilježi kontinuirani rast broja vozila na naplati pa samim tim i rast pri­hoda od naplate cestarine. Samo u 2018. godini prihod od naplate cestarine iznosio je više od 41,2 milijuna KM, što je povećanje za 26% u odnosu na 2015. godinu. Osim ostvarenog prihoda od na­plate cestarine, u Sektoru uprav­ljanja i održavanja financijski pri­hod ostvaruje se naplatom šteta, najmom optičke infrastrukture i najmom cestovnog zemljišta, pa je samo u razdoblju od 2016. do 2018. naknadama za korištenje cestov­nog zemljišta ostvaren prihod od 1,329.102 KM, što je u odnosu na 2015. godinu u prosjeku godišnje više za 135%.

Autoceste FBiH pružaju uslugu elektroničke naplate cestarine koja korisniku omogućuje brzu i učinkovitu naplatu cestarine. Jeste li zadovoljni brojem kori­snika elektroničke naplate ce­starine, popularnim ACC TAG uređajem?

Konstantno bilježimo rast broja korisnika ACC TAG ure­đaja. Udio elektroničke naplate cestarine u ukupnoj naplati ce­starine kontinuirano je rastao s oko 24% u 2015. godini na oko 39% u 2018. godini. Prateći trend rasta u korištenju elektroničke naplate cestarine, početkom 2019. godine uveli smo novi obračunski sustav – “prepaid billing”.

Možete li nam reći nešto više o “billing” sustavu i prednostima koje ova usluga donosi korisni­cima?

Uvođenje novog “billing” su­stava prvi je korak u cilju optimi­zacije elektroničke naplate cesta­rine u smislu prilagođavanja iste korisniku. ACC “prepaid-billing” sustav pruža korisniku uvid u stanje računa preko web-portala u svakom trenutku, omogućava na brz i jednostavan način dopu­nu računa bez dolaska korisnika i donošenja ACC TAG uređaja na naplatno mjesto, uvid korištenja ACC usluge u ranijem razdoblju, kao i prikaz uplata svih novča­nih sredstava. Ono što korisnici dosad nisu imali je potpuna kon­trola nad svim uređajima koje posjeduju i raspodjela novčanih sredstava s jedinstvenog računa. Dodatna pogodnost elektroničke naplate cestarine je bonus od 20% na uplaćeni iznos.

Prati li JP Autoceste FBiH aktual­ne promjene u naplati cestarine na svjetskoj razini?

Osim novoga obračunskog sustava u proteklom razdoblju, pokrenuta je nova testna platfor­ma naplate cestarine, a na inici­jativu EBRD-a koji je organizirao radionicu 12. travnja 2017. o temi buduće nacionalne strategije za naplatu cestarine. JP Autoce­ste FBiH započele su testiranje tehnologije naplate cestarine bez rampi, tzv. tehnologije slo­bodnog protoka vozila ili free flow tooling koja je bazirana na RFID tehnologiji i kamerama za provjeru registracijskih oznaka na vozilu. Glavna prednost ove tehnologije je naplata cestarine bez zaustavljanja jer čitači brzo mogu identificirati veliki broj vozila u milisekundama i na br­zinama većim od 200 km/h, što predstavlja savršeno rješenje za smanjenje gužvi na naplatnim mjestima, a to automatski impli­cira povećanje protočnosti pro­meta, umanjuje ispuštanje CO2 u atmosferu, povećava sigurnost u prometu te pridonosi smanjenju broja prometnih nesreća. RFID tehnologija svugdje je oko nas, u poslovnim procesima njezina primjena doživljava procvat jer istodobno olakšava i unaprjeđuje poslovanje te time dugoročno do­nosi znatne uštede u održavanju.

Na koji način JP Autoceste pruža podršku korisnicima autoceste?

Smatramo kako je korisnič­ka podrška izuzetno bitna i zato mnogo pozornosti ulažemo u razvoj korisničke podrške. Od početka ove godine svim našim korisnicima na raspolaganju je 24-satna podrška – “help desk” s besplatnom info telefonskom linijom 080 02 03 06. U prva tri mjeseca puštanja u funkciju “help deska” zabilježeno je više od 2000 poziva, što u potpunosti opravda­va navedenu uslugu.

Što vaš Sektor poduzima u cilju smanjenja broja prometnih ne­sreća i incidentnih situacija na autocesti?

Do sada smo imali više kampa­nja kojima smo podizali svijest i educirali vozače o sigurnom kori­štenju autoceste. Redovito radimo analize stanja sigurnosti, statisti­ke prometnih nesreća, identifici­ranje potencijalnih opasnosti te dajemo prijedloge i mjere za ot­klanjanje opasnih mjesta, što pri­donosi generalnom poboljšanju sigurnosti prometa na autocesti.

Izvještaj o stanju na autocesti A1 za 09.09.2019.god

Zenica jug-Tarčin (81 km)
Stanje prohodnosti: saobraćaj se odvija po mjestimično vlažnom kolovozu.

Zvirovići-Bijača (10 km)
Stanje prohodnosti: saobraćaj se odvija po suhom kolovozu.

 

Vanredno ograničenje na dionici Podlugovi-Sarajevo sjever:
Zbog sanacije kolovozne konstrukcije na dijelu dionice Podlugovi- Sarajevo sjever u dužini od 3 km, saobraćaj se odvija dvosmjerno uz postavljenu privremenu saobraćajnu signalizaciju.
Vanredno ograničenje na dionici Sarajevo zapad -Tarčin:  
Zbog izvođenja radova na lokalitetu Ban Brdo, poddionica Sarajevo zapad – Lepenica, saobraćaj se u desnoj cijevi tunela Igman i na mjestu radova preusmjerava iz vozne u preticajnu traku, smjer Sarajevo zapad – Tarčin.

Izvještaj o stanju na autocesti A1 za 06.09.2019.god

Zenica jug-Tarčin (81 km)
Stanje prohodnosti: saobraćaj se odvija po suhom kolovozu.

Zvirovići-Bijača (10 km)
Stanje prohodnosti: saobraćaj se odvija po suhom kolovozu.

 

Vanredno ograničenje na dionici Podlugovi-Sarajevo sjever:
Zbog sanacije kolovozne konstrukcije na dijelu dionice Podlugovi- Sarajevo sjever u dužini od 3 km, saobraćaj se odvija dvosmjerno uz postavljenu privremenu saobraćajnu signalizaciju.
Vanredno ograničenje na dionici Sarajevo zapad -Tarčin:  
Zbog izvođenja radova na lokalitetu Ban Brdo, poddionica Sarajevo zapad – Lepenica, saobraćaj se u desnoj cijevi tunela Igman i na mjestu radova preusmjerava iz vozne u preticajnu traku, smjer Sarajevo zapad – Tarčin.