Javni poziv za uvid u Glavni projekat za izgradnju poddionice petlja Donja Gračanica do ulaza u tunel Pečuj autoceste na Koridoru Vc, i to za petlju Donja Gračanica, pristupne saobraćajnice na M-17 sa bočnim naplatnim mjestom i ostalim dijelom otvorene trase, te uklanjanje kolizija na ukrštanju sa dalekovodima i podzemnom i nadzemnom SN i NN instalacijom

- -

Na osnovi člana 56. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH (»Službene novine Federacije BiH«, br. 2/06, 72/07, 32/08,  4/10, 13/10 i 45/10), Federalno ministarstvo prostornog uređenja

 

O b j a v lj u j e

J A V N I   P O Z I V

za uvid u Glavni projekat za izgradnju poddionice petlja Donja Gračanica do ulaza u tunel Pečuj autoceste na koridoru Vc, i to za petlju Donja Gračanica, pristupne saobraćajnice na M-17 sa bočnim naplatnim mjestom i ostalim dijelom otvorene trase, te uklanjanje kolizija na ukrštanju sa dalekovodima i podzemnom i nadzemnom SN i NN instalacijom, sve na području Grada Zenica, a u skladu s čl. 53. do 63. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH (»Službene novine Federacije BiH«, br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10).

1.

Na Javni poziv mogu se javiti samo stranke u postupku u skladu sa članom 56. stav. 4 i 5. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH.

 

2.

Na javni poziv stranke u postupku su dužne da se izjasne u roku od osam dana, odnosno najkasnije 15 dana od dana objavljivanja poziva.

 

3.

Ukoliko se stranka u postupku iz opravdanih razloga ne odazove na javni poziv za uvid u projekat može se o tome pisano izjasniti u roku od osam dana od dana objavljivanja poziva.

 

4.

Stranke u postupku mogu uvid u Glavni projekat investitora JP Autoceste Federacije BiH d.o.o., izvršiti u prostorijama Federalnog ministarstva prostornog uređenja, Ul. Hamdije Čemerlića 2, od 11 do 15 sati u roku 15 dana.

 

Broj UPI/03-19-2-139/20

POBOLJŠANJA SIGURNOSNIH ELEMENATA NA AUTOCESTI A1

- -

Sigurnost cestovnog saobraćaja globalni je problem i jedan od najvećih izazova savremenog društva. Uprkos stalnom tehnološkom razvoju na polju proizvodnje vozila i cestovne infrastrukture te ulaganja stanovništva u kupovinu novih vozila, svjedoci smo svakodnevnih saobraćajnih nezgoda koje za posljedicu imaju smrtnost ili teške povrede učesnika u saobraćaju. Prema statističkim podacima u saobraćajnim nezgodama svaki dan na cestama širom svijeta strada preko 3000 osoba, a od toga je 500 djece. Dakle, svakih šest sekundi neko umre ili postane invalid na cestama, dok svake tri minute pogine jedno dijete.

Također prema podacima Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization -WHO) svake godine u svijetu od posljedica saobraćajnih nezgoda smrtno nastrada oko 1,2 miliona osoba, od čega njih više od 70% (oko 850.000 osoba) su osobe mlađe od 45 godina. Tom prilikom posebno je apostrofirano da su saobraćajne nezgode na devetom mjestu uzroka poremećaja zdravlja, invaliditeta i smrti čovjeka u svijetu.

Kao najbolja mjera za povećanje cestovne sigurnosti istakla se gradnja kvalitetne cestovne infrastrukture, prije svega modernih saobraćajnica, cesta i autocesta. Autoceste su savremene saobraćajnice najvišeg nivoa usluge, namijenjene isključivo za promet motornih vozila, koje svojom opremom i konstruktivnim elementima osiguravaju brzo, sigurno i udobno putovanje.

Premda su autoceste građene kao sigurne saobraćajnice na njima se, kao i na drugim saobraćajnicama događaju saobraćajne nezgode usljed velike i vrlo često neprilagođene brzine. Radi poduzimanja mjera za ublažavanje posljedica saobraćajnih nezgoda cestovna sigurnost postaje globalna politika svih evropskih zemalja. U okviru EU u posljednjih 12 godina doneseno je niz dokumenata koji imaju za cilj podizanje nivoa cestovne sigurnosti.

Koliko je bitno ugraditi sigurnosne standarde prilikom projektovanja i izgradnje autoceste, isto tako je bitno održavati potreban nivo sigurnosti te upravljati autocestom. Upravo detaljnim analiziranjem podataka o saobraćajnim nezgodama, te prepoznavanjem nedostataka koji bi mogli dovesti do umanjenja stepena sigurnosti učesnika u saobraćaju na najbolji način će se upravljati sigurnošću saobraćaja na autocesti.

JP Autoceste FBiH posvećuju posebnu pažnju sigurnosti saobraćaja na autocesti A1. Na osnovu analiza sigurnosti na autocesti, Služba upravljanja, nadzora i sigurnosti saobraćaja provodi različite mjere, a od 2014. godine je pušten u funkciju prvi Centar za upravljanje i kontrolu prometa u BiH, gdje operatori 24 sata dnevno nadziru i upravljaju saobraćajem na autocesti.

UBLAŽIVAČI UDARA – OPREMA KOJOM SMO UNAPRIJEDILI PASIVNU SIGURNOST NA A1

Analizom sigurnosti utvrdili su se najčešći uzroci i posljedice nastanka saobraćajnih nezgoda na autocesti A1, kao i određeni nedostajući elementi saobraćajno-tehničke opreme čijom implementacijom smo poboljšali nivo sigurnosti saobraćaja za korisnike autoceste A1.

Upravo u svrhu podizanja nivoa sigurnosti saobraćaja na autocesti i pasivne zaštite korisnika autoceste kroz sisteme zadržavanja vozila izvršeno je osiguranje nekolicine opasnih mjesta na autocesti odgovarajućim sistemima za ublažavanje udara. Na pojedinim mjestima na autocesti A1 implementirana je ugradnja ublaživača udara i završetaka sigurnosne ograde sa efektom ublažavanja kako bi se potencijalno rizična mjesta zaštitila.

 

Press JP Autoceste FBiH

Primjeri postavljenih ublaživača udara i završetaka sigurnosnih ograda sa efektom ublažavanja.