Radovi na rehabilitaciji regionalne ceste R425a, na dionici Zvirovići-Tromeđa se nalaze u završnoj fazi te se očekuje dovršetak istih u roku od 15-20 dana, u ovisnosti od vremenskih prilika. Radovi na dionici 1 (Zvirovići-Miletina) su u potpunosti dovršeni te je postavljena i kompletna prometna signalizacija, kako horizontalna tako i vertikalna.

Na dionici II (Miletina – Atlas) su izvedeni svi radovi osim izrade habajućeg sloja asfalta, a iz razloga nepovoljnih vremenskih uvjeta u posljednih mjesec dana. Kompletiranje se očekuje kroz desetak dana, nakon čega će se izvesti i horizontalna signalizacija. Vertikalni prometni znakovi su postavljeni.

Dionica III (Atlas-Tromeđa) je posljednja dionica u dinamici radova i radovi na njoj su također u završnoj fazi. Završene su sve podzemne instalacije, oborinska odvodnja te kolnička konstrukcija do razine habajućeg sloja što će biti završeno čim to vremenski uvjeti dopuste. Preostalo je uređenje i asfaltiranje površina nogostupa i prilaza okolnim objektima i priključnih cesta.

Podsjetimo, Odlukom Vlade FBiH od 12.04.2018. odobrena su sredstva za rehabilitaciju predmetne regionalne ceste na dionici Tromeđa-Zvirovići, a za implementatora je određeno JP Autoceste FBiH. Predmetna dionica, ukupne duljine 5,8 kilometara, izvođački je podijeljena na tri dionice (Zvirovići – Miletina, Miltetina – Atlas i Atlas – Tromeđa). Ugovor za izvođenje radova je sklopljen s poduzećem KTM Brina d.o.o. Posušje, a nadzor vrši Konzorcij IPSA Institut d.o.o. Sarajevo i IGH Mostar.

Press služba JP Autoceste FBiH

 

 

S obzirom na brzi tehnološki razvoj i nove načine obrade podataka javila se potreba za reformom zaštite osobnih podataka u Europskoj uniji. Glavni problem koji se javljao u prethodnom periodu je bio što su direktive bile ograničene i postojala je mogućnost da svaka od članica unije izrađuje vlastiti zakon o zaštiti osobnih podataka. Donošenjem Uredbe, novi zakon o zaštiti osobnih podataka postao je obvezujući za sve države članice. Novi Zakon daje korisnicima više nadzora nad korištenjem njihovih podataka te stvara povjerenje i pravnu sigurnost, a ojačana su i prava nositelja podataka i obaveze onih koji obrađuju osobne podatke. Uredom je regulirana i mogućnost izricanja kazni od strane tijela za zaštitu osobnih podataka.

Ovom Uredom građanima je omogućen lakši pristup njihovim podacima i mogu se na jednostavan način informirati o tome u koju se svrhu njihovi podaci koriste, a uvodi se i odredba “pravo na zaborav” kojom pojedinac može zatražiti od poduzeća brisanje svojih podataka kada ne bude htio da se oni obrađuju.

Nova odredba se odnosi i na poduzeća, ali ne na sva u istoj mjeri, a glavni kriterij je veličina i tip podataka koji se prikupljaju te način kako se koriste. Poduzeća koja prikupljaju veće količine podataka moraju odrediti koji im podaci točno trebaju i kako ih zaštiti.

Uredba o zaštiti podataka se odnosi i na sve zemlje izvan Europske unije koje koriste podatke europskih građana ili im prodaju robu ili usluge. Ukoliko kontrolor podataka sa sjedištem u EU ima poslovne ogranke i u BiH ili na bilo koji način pruža usluge građanima i u BiH onda će se ovi propisi primjenjivati i na građane BiH.

Uredbom su regulirane i novčane sankcije kontrolorima podataka. Maksimalna kazna za kršenje pravila Uredbe je 20 milijuna eura, odnosno četiri posto ukupnog godišnjeg prometa poslovnog subjekta za prethodnu financijsku godinu, zavisno od toga što je veće. Do usklađivanja Zakona sa postojećom Uredom, u Bosni i Hercegovini se primjenjuju kaznene odredbe iz postojećeg Zakona o zaštiti osobnih podataka.

JP Autoceste FBiH prikuplja osobne podatke pojedinaca zbog:

• različitih zakonskih obaveza – podatke prikupljamo i šaljemo putem različitih papirnatih i digitalnih obrazaca u različite institucije Državne uprave u cilju prijave, odjave ili promjene statusa i prava radnika, istražnih radnji i sudskih procesa.
• različitih ugovornih obaveza – podatke šaljemo naručitelju radova i/ili kreditorima tokom odvijanja procesa nabavke i tokom izvođenje radova na ugovorenim poslovima.
• naših internih procesa – kojima želimo postići bolju efikasnost rada, isplativosti projekta i spriječiti otuđenja dugotrajne imovine, materijala, sitnog inventara i slično.

Osnovna načela kojih se JP Autoceste FBiH prilikom obrade osobnih podataka pridržava su:

• zakonitost, poštenje i transparentnost –  JPAC će obrađivati osobne podatke ispitanika u skladu sa važećim propisima i obuhvaćajući sva prava ispitanika;
• ograničenje svrhe – osobni podaci moraju biti prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe te se dalje ne smiju obrađivati na način koji nije u skladu s tim svrhama;
• smanjenje količine podataka – JPAC prikuplja  i obrađuje osobne podatke na način da su ti podaci primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koje se obrađuju
• točnost i ažurnost –  JPAC osigurava da su podaci točni te će poduzeti sve razumne mjere radi osiguravanja da se osobni podaci koji nisu točni, uzimajući u obzir svrhe u koje se obrađuju, bez odlaganja izbrišu ili isprave;
• ograničenje čuvanja – osobni podaci ispitanika čuvaju se u obliku koji omogućuje identifikaciju ispitanika samo onoliko dugo koliko je potrebno u svrhu radi kojih se osobni podaci obrađuju, a dalje ukoliko za to postoji legitimni interes;
• cjelovitost i povjerljivost – JPAC prikuplja i obrađuje podatke na način kojim se osigurava odgovarajuća sigurnost osobnih podataka, uključujući zaštitu  od  neovlaštene ili nezakonite  obrade  te  od slučajnog  gubitka,  uništenja ili oštećenja primjenom odgovarajućih tehničkih ili organizacijskih mjera.

Politika kolačića (Cookies)

Kolačići su male tekstualne datoteke koje većina web stranica pohranjuje na uređajima kojima korisnici pristupaju internetu kako bi prepoznali pojedinačne uređaje koje korisnici koriste tokom pristupa. Njihova pohrana je pod potpunom kontrolom preglednika korisnika – koji pohranjivanje kolačića može po želji omogućiti ili onemogućiti. Kolačići nisu štetni i uvijek su vremenski ograničeni.

Internet stranica JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar (www.jpautoceste.ba) sakuplja dvije vrste kolačića (Cookies):

• Obavezne kolačiće (Cookies) radi ostvarivanja zadatka nesmetanog rada web stranice
• Statističke kolačiće (Cookies) kojima dozvoljavate praćenje statistike posjeta internet stranice, a vaši podaci (adresa internet protokola, identifikatori kolačića) upotrebljavaju se za podešavanje oglasa prilikom ponovnog posjeta stranici
  Server na kojem se nalazi ova internet stranica zaštićen je sa svim vrstama zaštite kako bi se osigurala privatnost i sigurnost podataka.
  Onemogućavanjem kolačića odlučujete hoćete li dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računaru. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internet browseru. Onemogućavanjem kolačića, postoji mogućnost da nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti naše internet stranice.

 

Press JP Autoceste FBiH 

Prvi Centar za održavanje i kontrolu prometa (COKP) u Bosni i Hercegovini, otvoren je 2014. godine na Drivuši na dionici Zenica Jug – Lašva. U istom se nalaze jedinice za održavanje, nadzor i upravljanje na autocesti A1. COKP nadzire sigurnost i udobnost putovanja autocestom A1, 24 sata dnevno, 365 dana u godini.

U razdoblju od otvaranja COKP-a do danas, evidentirano je oko 2728 incidentnih situacija. Prema statistici, najčešći incidenti su: zaustavljanje vozila na autocesti, saobraćajna nezgoda i strani predmet na kolovozu.

U svom svakodnevnom radu, zaposlenici COKP-a se služe savremenim i sofisticiranim sistemima koji osiguravaju dotok informacija sa autoceste u realnom vremenu. Većina opreme je bazirana na IP tehnologijama. Signali se sa različitih uređaja do COKP-a prenose putem optičkih vlakana, što omogućava velike brzine prijenosa, što znači da se u najkraćem vremenu dobivaju informacije o stanju u tunelima i na autocesti. Uzimajući u obzir iskusne i osposobljene operatere centra, vrijeme reakcije na određeni incident je u okviru jedne minute.

Najsloženiji incident koji se može dogoditi na autocesti je požar. Većina opreme u tunelu je u funkciji minimiziranja posljedica nastanka požara u smislu spašavanja ljudskih života, zaštite samog objekta i očuvanja okoliša. Do danas se na autocesti A1 dogodio jedan manji požar u tunelu 1.mart, koji je ugašen u početnoj fazi.

 

Na grafikonu je prikazan broj incidentnih situacija po godinama, iz čega je vidljivo da je najveći broj incidenata na dionici Lašva – Sarajevo sjever. Ova dionica je izgrađena prije 2014. godine i u vrijeme izgradnje nije bila obaveza implementiranje ITS-a. Osim toga, dionica je izgrađena paralelno uz rijeku Bosnu, te je značajan broj dana u godini pod maglom. Radovi na implementaciji ITS-a na dionici Lašva – Sarajevo sjever su započeli u junu 2020. godine, te je za očekivati da će već početkom sljedeće godine svi izgrađeni kilometi autoceste biti pod sistemom upravljanja i nadzora, što će svakako doprinijeti povećanju sigurnosti saobraćaja na autocesti A1.

Direktiva evropske komisije iz 2004. godine o minimalnim uvjetima sigurnosti za tunele u trans-europskoj mreži, po kojoj su građeni i naši tuneli, definirala je koje sisteme, uređaje i opremu moraju imati tuneli duži od 500 metara kako bi bili sigurni.

Od postojećih kilometara autoceste koja je u eksploataciji, 10 % su tuneli, a njihov udio će se povećati daljnjom izgradnjom autoceste na Koridoru 5c. Upravo implementacija zahtjeva Direktive 2004/54/EC garantira visok nivo sigurnosti u tunelima koji se smatraju posebno opasnim objektima na autocesti.

Saobraćaj na svim dionicama autoceste se nadzire i upravlja putem promjenjive signalizacije, i to: tok saobraćaja u tunelima, rad ventilacije, led rasvjete, koordinacija svih eventualnih incidenata ili incidentnih situacija, a sve u saradnji s policijom, vatrogasnim i drugim hitnim službama u slučaju potrebe.

Iz Centra se nadzire i upravlja i ostalim sistemima implementiranim na autocesti i tunelima kao što su: videonadzorni, saobraćajni informacijski, elektroenergetski, vatrodojavni, hidrantski, telefonski pozivni, SOS sistem, sistem radio difuzije u tunelu, …

U sklopu COKP-a nalaze se i drugi objekti neophodni za upravljanje i održavanje autoceste: upravna zgrada za kontrolu sigurnosti, radionice, benzinska pumpa, praonica vozila, garaže za vatrogasna vozila i teretna vozila, solana, parking i ostali pomoćni objekti.

Pored COKP-a na Drivuši, izgrađen je i COKP u Zvirićima, na dionici Zvirovići – Bijača. Funkcionalno, ovaj COKP ima sve iste sadržaje kao COKP Drivuša, samo što je prostorno mnogo veći, sa više smještajnih kapaciteta kako za vozila i opremu, tako i za ljudstvo.

COKP Zvirići još uvijek nije dobio svoju punu funkciju s obzirom da je dionica koju nadzire duga samo 10 kilometara, te se istom još uvijek ne upravlja sa ove lokacije. Realno je za očekivati da će se izgradnjom autoceste na jugu zemlje, opremiti i COKP Zvirići te uspostaviti 24-satni nadzor i upravljanje.

 

Press JP Autoceste FBiH