JP Autoceste FBiH pokreće razne aktivnosti u okviru digitalne transformacije poslovanja, sa posebnim fokusom na unapređenje elektronske naplate cestarine (ACC).

Od ožujka/marta 2021. godine je korisnicima elektronske naplate cestarine koji su na prepaid biling sistemu na Google i Apple trgovini dostupna ACC mobilna aplikacija. Korisnicima ACC usluge aplikacija je nezaobilazni pomoćni alat.

Kako bi se prepaid biling korisnicima omogućio jednostavniji, brži i sigurniji beskontaktni način dopune korisničkog računa, JP Autoceste FBiH prateći savremene trendove plaćanja su obezbijedili ACC mobilnu aplikaciju.

Inovativni servis online dopune ACC računa korisniku omogućuje dopunu korisničkog računa u realnom vremenu, u skladu sa najvišim zahtjevima sigurnosti, zaštite, tajnosti i tačnosti podataka.

Korisnik putem ove  aplikacije može, pored online dopune korisničkog računa, pratiti stanje računa, vršiti kontrolu i uvid u kretanje vozila te raditi raspodjelu novčanih sredstava.

Dodatna pogodnost za pravna lica prepaid biling sistema sa većim brojem TAG uređaja se ogleda  u mogućnosti kreiranja grupa TAG-ova na korisničkom računu za što jednostavnije upravljanje i praćenje troškova.

Unutar dvojezične aplikacije dostupne su i ažurne informacije o autocesti na Koridoru Vc te dokumenti koji se odnose na cestarinu.

Korisnik ACC mobilnoj aplikaciji pristupa uz pomoć korisničkih podataka koje je dobio prilikom pristupanja prepaid biling sistemu.

Korisnicima ACC usluge koji su na prepaid biling sistemu je dostupan i redizajnirani korisnički web portal, koji je  organizacijski i sadržajno prilagođen da pruži što bolje i kvalitetnije korisničko iskustvo te sadrži sve navedene pogodnosti koje pruža i ACC mobilna aplikacija.

Press JP Autoceste FBiH

Autocesta na Koridoru 5c je dio transevropske mreže kopnenih koridora. Kroz Bosnu i Hercegovinu do sada je izgrađeno 113 kilometara trase Koridora 5c, koja se proteže kroz predijele s izrazitim prirodnim i prostornim ograničenjima.

Glavna trasa je projektovana s računskom brzinom 120 km/h. Na trasi je do sada ukupno izgrađenih i u izgradnji 76 mostova i vijadukta. Gledajući u kilometrima to je  13,2 kilometara mostova i vijadukta na Koridoru 5c, što za sada čini 12% cjelokupne trase, a bit će ih još.

Predstavljamo dva najimpozantnija mosta i vijadukt na cjelokupnom Koridoru 5c.

Na prvom mjestu je najveći most koji se gradi i koji će biti izgrađen na Koridoru 5c Most Počitelj visine 100 metara, koji je ujedno i najduži most na Koridoru 5c, čija dužina iznosi 945 metara. Most se nalazi blizu historijskog naselja Počitelja, po kojem je dobio i ime. Most Počitelj nalazi se na poddionici Počitelj – Zvirovići premoštava magistralnu cestu M-17, rijeku Neretvu i željezničku prugu Sarajevo – Ploče. Most je projektovan kao kontinuirani prednapregnuti most s glavnim rasponom od 147 metara. Promjenjivog je poprečnog presjeka i jedinstvenom konstrukcijom za oba kolovoza. Stubovi su monolitno povezani s rasponskom konstrukcijom koja se izvodi slobodnom konzolnom gradnjom.

Na drugom mjestu trenutno najduži izgrađeni most na Koridoru 5c je: Most Studenčica na jugu Bosne i Hercegovine.  Dužina mosta je 555 metara, a najveća visina oko 90 metara, što ga svrstava među najveće objekte ove vrste u našoj državi. Glavni rasponi su 120 metara. Stubovi su sandučasti temeljeni dijelom na plitkim temeljima, a najviši stubovi na pilotima dužine od 15 do 20 metara.  Zbog velike visine stubova i velikog raspona izabrana je monolitna, prednapregnuta rasponska konstrukcija sandučastog presjeka promjenljivog presjeka (od 7 metara visine iznad stubova do 3,5 metra u sredini raspona) koja je izvođena sistemom slobodne konzolne gradnje.

Na trećem mjestu je najviši vijadukt Babina rijeka, koji se sastoji se od dva paralelna objekta pojedinačne dužine. Desni vijadukt dužine 308,74 metra projektovan je kao jedna cjelina s rasponima od 108,163 te još 108 metara i lijevi vijadukt dužine 389,28 metara. Njegova kompleksnost ogleda se u izuzetno složenim geološko-geomehaničkim karakteristikama terena, zbog čega je lijevi vijadukt  izveden kao zasebna konstrukcija i produžen je za još 208 metara, sa rasponskom konstrukcijom od prednapregnutog betona, oslonjenom na zajednički krajnji oslonac lijevog objekta vijadukta Babina rijeka, te pet srednjih i krajnji stub. Vijadukt premošćuje Babinu rijeku i lokalnu saobraćajnicu na visini od cca. 120 metara. Objekti imaju po tri raspona oslonjena na dva krajnja i dva srednja stuba. Oba objekta su građena tehnologijom slobodne konzolne gradnje, gdje krajnji rasponi su dužine 110 metara, a glavni raspon iznosi 165 metara. Rasponska konstrukcija je sandučastog poprečnog presjeka promjenjive visine, srednji stubovi su visine cca 60 i 80 m.

Mostovi su najvrjednije građevine koju je čovjek ikada napravio. Spajaju kontinente, obale, ljude, kulture, civilizacije, ali i ljudska srca. Ljudi često podcjenjuju njihovu vrijednost te gledaju na njih samo kao na jednu običnu građevinu koja nema neke značajnije uloge osim da spaja obale i skraćuje put. Trebamo shvatiti da su oni, ipak, nešto više od toga. Podsjećaju nas na našu prošlost tako da je ne smijemo zaboraviti i da je trebamo prenositi budućim naraštajima.

Press JP Autoceste FBiH

 

Panevropski prometni koridori predstavljaju mrežu cestovnih i željezničkih prometnih pravaca koje su definisali predstavnici Evropske unije, Ekonomske komisije Ujedinjenih naroda za Evropu i Evropske konferencije prometnih ministara. Mreža koridora uspostavljena je radi uspješnog odvijanja međunarodnog prometa na evropskom kontinentu, boljega povezivanje članica Evropske unije te prometa između Evrope i Azije.

Danas su zemlje zapadne Evrope u procesu privredne i političke tranzicije i teže što bržem ulasku u Evropsku uniju. U ostvarivanju toga cilja prometno je povezivanje veoma važno i predstavlja temelj za bolje ekonomsko, kulturno i naučno povezivanje i za cjelovit razvoj toga područja. .

Koridor 5c sastoji se od glavnog tranzitnog puta sjever-jug između zemalja regije kroz Bosnu i Hercegovinu. Nakon produžetka TEN-T mediteranskog koridora na zapadni Balkan, koridor započinje u Budimpešti, prolazi preko sjeverne Hrvatske (Osijek), kroz Bosnu i Hercegovinu preko Doboja, Zenice, Sarajeva i Mostara, a završava u hrvatskoj luci Ploče.

Koridor 5c za Bosnu i Hercegovinu znači izlazak iz izolacije i brža socijalna i ekonomska integracija u evropsko okruženje

Bosna i Hercegovina s Koridorom 5c uključuje se kao važna tranzitna zemlja poveznica između evropskog jugoistoka i sjevera i sebi otvara šansu za ubrzani pristup u zapadnoevropske i evroatlanske integracije.

Kroz ulaganja u održivu infrastrukturu, što predstavlja ključne preduvjete za dugoročni ekonomski rast.

Prometno povezivanje otvara našoj zemlji mogućnost razvojnog potencijala naročito naglašeno u području industrijske kooperacija, turizma i razvoja poljoprivrede.

Autoceste su pokretači ekonomskog i društvenog razvoja, i svaka nova dionica koja se krene gradit će ubrzati integraciju Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, te kreirati nove poslovne prilike u regiji u vidu radnih mjesta i prihoda. Strateške investicije u završetak autoceste na Koridoru 5c, u vrijeme ekonomske nesigurnosti zbog pandemije izazvane Covidom-, su jasan signal da su međunarodne finansijske institucije u prvom redu EIB I EBRD uz doprinos Evropske unije u skladu sa Agendom povezanosti pouzdan partner Zapadnog Balkana, odnosno Bosne I Hercegovine.

Preko 1,5 miliona ljudi, koji žive duž Koridora 5c koji povezuje sjever i jug Bosne i Hercegovine, svjedoče poboljšanju njihove pristupačnosti zahvaljujući doprinosu Okvira za investicije zapadnog Balkana u ovaj transportni stub.

Kroz BiH prolazi više od 325 km koridora 5c, što je prva velika autocesta i najveći ikad infrastrukturni projekat u historiji zemlje. Trasa autoceste A1 na Koridoru 5c je projektovana u skladu s TEM standardima, s dvije odvojene kolovozne trake, svaka s po dvije saobraćajne trake (vozna i preticajna) za svaki smjer kretanja i po jednu zaustavnu traku za prinudno zaustavljanje u svakoj kolovoznoj traci i brzine od 130 km / h. Praktično, za tipično putovanje od Sarajeva do mora, koje sada traje tri i po sata, za nekoliko godina bit će smanjeno na dva sata. Međutim, u transportnom sektoru – kao i u automobilskoj industriji – brzina nije sve. Očekuje se da će nova infrastruktura smanjiti stope prometnih nesreća i operativne troškove i troškove održavanja za autoputeve i korisnike za više od 7%.

Konkretna podrška EU izgradnji Koridora 5c kroz grant aplikacija

Zahvaljujući činjenici da se izgradnja Koridora 5c finansira iz kreditnih sredstava međunarodnih finansijskih institucija u prvom redu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicione banke (EIB), JP Autoceste FBiH je u prilici da aplicira za bespovratna sredstva Evropske unije. Do sada je službeno odobreno više od 144 miliona eura bespovratnih sredstava za izgradnju Koridora 5c u Federaciji BiH kroz devet aplikacija i to za dionice: Svilaj – Odžak, Putnikovo brdo – Medakovo, Poprikuše – Nemila, Ponirak – Vraca, Tunel Zenica – Donja Gračanica, Tarčin – ulaz u tunel Ivan, Tunel Ivan, Buna – Počitelj I Počitelj – Zvirovići.

Također, WBIF je za određene projekte na Koridoru 5c odobrio grantove tehničke pomoći koji će biti implementirani putem IPF-a (Infrastructure Project Facility). Kao rezultat ovih grantova JP Autoceste FBiH će dobiti studijsku i projektnu dokumentaciju i to za dionice: Ivan – Ovčari, Ovčari – ulaz u tunel Prenj I Izlaz iz tunela Prenj – Mostar sjever.

Press JP Autoceste FBiH