Dugogodišnja praksa JP Autocesta FBiH na cijelom području Federacije BiH, tamo gdje se gradi Koridor 5c, jeste da kroz projekte izgradnje autoceste ulaže i u lokalnu zajednicu.

Ulaganje u lokalne zajednice ima za cilj stvaranje pozitivne atmosfere između izvođača radova i građana koji žive u lokalnim zajednicama koje okružuju područje na kojem se izvode radovi na izgradnji autoceste na Koridoru 5c.

Trenutno se na području Zenice u okviru ugovora za izgradnju zeničke obilaznice završavaju radovi na dva projekta ukupne vrijednost 3,2 milona eura koji će za lokalno stanovništvo imati posebne benefite.

Tako da se na lokalitetu pristupnog puta za poddionicu Tunel Zenica – Donja Gračanica izvode radovi na izgradnji pješačko-biciklističke staze u dužini od 2,5 km.

Izvođač radova je Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A.S., a vrijednost projekta iznosi oko 550.000 eura.

U toku izgradnje pješačko-biciklističke staze na lokalnoj saobraćajnici na lijevoj obali rijeke Bosne, planirano je da se izgradi i servisna saobraćajnica uz magistralnu cestu M17 u naselju Hece. Početak radova na servisnoj saobraćajnici planirani su za juli mjesec, a vrijednost ovog projekta iznosi 45 000 eura.

S druge strane u naselju Drivuša otpočeli su radovi na asfaltiranju mosta Drivuša.

Ovi radovi se izvode na osnovu Sporazuma o realizaciji projekata iz programa prijateljskog okruženja u sklopu kojeg je izgrađen most preko rijeke Bosne, spojne ceste, dva kružna toka na lijevoj i desnoj obali i izmještanje dalekovoda Zenica – Busovača.

Izvođač radova je Euro-asfalt d.o.o. Sarajevo ukupne vrijednosti 2,7 miliona eura.

Okončanjem radova i puštanjem u funkciju mosta u Drivuši, smanjit će se gužve na ulazu u grad Zenica na lokalitetu Radakovo i petlja Blatuša.

Press JP Autoceste FBiH

Početak izgradnje brze ceste Lašva – Nević Polje, očekuje se u proljeće iduće godine, izjavio je vršilac dužnosti direktora JP Autoceste Federacije BIH Elmedin Voloder, nakon što je sa premijerom Federacije BiH Fadilom Novalićem posjetio Općinu Travnik.

Nakon sastanka s predstavnicima kantonalne i općinske vlasti, Voloder je kazao da je izgradnja brze ceste od Lašve do Jajca prijeratna priča, koju su proteklih godina usporavali problemi s eksproprijacijom zemljišta i tenderske procedure.

“Problem su evidentno bili eksproprijacija i tenderi, a naravno da svugdje ima politike i trudit ćemo se da ona što manje utječe i da nam pomaže. Evo, sada obećavam da se na proljeće vidimo na gradilištu. Već je pripremljena projektna dokumentacija od Lašve do Nević Polja, te nastavljamo s aktivnostima. Imamo pripremljen novac za dvije dionice – onu koja prolazi kroz Poslovnu zonu Vitez, te od Poslovne zone do Nević Polja. Prva dionica je preskočena zato što je jako puno objekata i mostova. Skupa je, ali će i ona doći na red”, kazao je Voloder.

Na današnjem sastanku u Travniku dogovorena je i izrada glavnog projekta brze ceste na području općine Travnik, odnosno dionice od Nević Polja do Turbeta.

Ocijenivši da je brza cesta neophodna Lašvanskoj dolini, koja je prometno zagušena, premijer Federacije BiH Fadil Novalić kazao je da je “nedopustivo da se ne gradi, iako je novac osiguran”.

“Što se tiče prolaska brze ceste kroz Travnik, dogovoreno je da se ide u izradu glavnog projekta. Dionica Lašva – Nević Polje ima nekih problema s eksproprijacijom, s položajem i sa oblikom ceste. Mi imamo svoje zahtjeve, da to bude brza cesta od Lašve pa sve do Jajca, a ne neka cesta regionalnog tipa. Već skoro petu godinu imamo rezervisanih 107 miliona KM za tu cestu i izrada ovog glavnog projekta otvara mogućnost da, ukoliko se ne gradi tu, neka se gradi negdje drugdje gdje može”, kazao je Novalić.

Načelnik Općine Travnik Kenan Dautović istaknuo je da je na današnjem sastanku iznesen zahtjev da dionica brze ceste, kroz općinu Travnik, bude prioritet.

Press JP Autoceste FBiH 

Koridor Vc je ključna investicija za Bosnu i Hercegovinu koja će proći cijelom državom – od sjevera do juga i od koje će imati korist cijelo društvo kroz razvoj područja kojima saobraćajnica prolazi, ekonomija jedne države, ali i turistički potencijali.

Izgradnja buduće trase Koridora Vc južno od Mostara protekla je nazad 15 godina u znaku iznalaženja optimalnog rješenja trase te kao najbolji kompromis unesena je u Prostorni plan za područja posebnih obilježja od značaja za FBiH „Autocesta na Koridoru Vc”, koji je Parlamenta FBiH usvojio 2017. godine. Kada godinu poslije Federalna vlada to područje proglasila javnim interesom projekt je zaživio.

“Usudim se reći da je poddionica Mostar jug – tunel Kvanj čak od životne važnosti za grad Mostar. U razgovorima s poduzetnicima što iz regije što iz grada Mostara i ljudi šire koji dolaze i koji se raspituju o gradu Mostaru kao mogućem mjestu gdje bi investirali svoj novac jedno od najčešćih pitanja je upravo ta prometna povezanost. Tako da kad spomenemo da autoput maltene dolazi u srce grada Mostara se smatra jednim od velikih prednosti kad su u pitanju investicije”, poručuje Mario Kordić, gradonačelnik Grada Mostara.

Gradonačelnik ističe da postoji saglasnost u Gradskom vijeću i da je ova dionica od životne važnosti za Grad Mostar kako bi pokrenuli ekonomiju, kako bi turizam procvatao jer je cestovna povezanost grada Mostara s ostalim regijama od presudne važnosti za grad Mostar.

“U medijima su se pojavile s vremena na vrijeme informacije da jedan dio možda građana ne podržava ovu trasu. Međutim, radi se o vrlo malom broju odnosno tačan podatak iz Gradske uprave od 304 predmeta koja su vođenja na toj dionici samo četiri predmeta nisu riješena I trenutno se rješavaju. Mislim da su svi svjesni koliko je bitna ova dionica gradu Mostaru I koliko donosi benefita gradu Mostaru I mislim da smo svi našli zajednički jezik barem na toj stvari”, poručuje Kordić.

Visoki kriteriji zaštite okoliša

Studija utjecaja na okoliš koja je izrađena za poddionicu autoceste Mostar jug – tunel Kvanj propisala je vrlo visoke kriterije odnosno mjere zaštite voda, zraka, tla a isto tako i biološke raznolikosti I kontrole buke. Mjere zaštite okoliša smanjuju sve potencijalne rizike po sastavnice okoliša i one se provode  tokom izgradnje I u fazi njenog rada.

“Što se tiče utjecaja autocesta na voćnjake i općenito na poljoprivredne površine možemo zapravo reći da taj utjecaj nije ništa veći nego utjecaj magistralnih cesta, dapače utjecaj autocesta su i manji jer se provode visoke kriteriji zaštite okoliša”, kaže Svjetlana Stanić-Koštroman, red. prof. iz ekologije na Sveučilištu u Mostaru.

Iako je prema našem zakonodavstvu dozvoljeno polaganje stubova u rijeku, u ovom slučaju rijeke Buna i Bunica posebno su zaštićene jer su primijenjeni zahtjevi Evropske banke za obnovu i razvoj koji se tiču zaštite okoliša.

“Korita rijeka Bune I Bunice su pri tim radovima posebno zaštićeni i nema radova u koritima ove dvije rijeke”, podcrtava Stanić-Koštroman.

Putevi spajaju

“Mi smo ovdje svi za napredak i ovog kraja i Bosne i Hercegovine. Dobro je da se rade putevi, jer putevi spajaju i ekonomiju i ljude i autoput”, kaže Mladen Krnjeušić, stanovnik iz Ortiješa.

“Većina ljudi je zadovoljna.  Niko nikoga nije prisiljavao da potpiše i da proda svoju zemlju. Ako imam pravo a mislim da imam da pohvalim ove ljude operativce koji su bili na terenu, inžinjere stručnjake poljoprivredne i građevinske struke koji su bili izuzetno korektni i bili naoružani strpljenjem razumijevanjem prema ovim ljudima tako da ni jedne primjedbe nemam na ljude koji su radili ovu eksproprijaciju”, ističe Mladen, povratnik u prvo povratničkog naselja u dolini Neretve.

JP Autoceste FBiH kao korisnik eksproprijacije u postupku do sada je otkupilo nešto više od 80% zemljišta koje je bilo u privatnom vlasništvu po tržišnoj cijeni.

Visok stepen eksproprijacije, uz minimalan broj sudskih predmeta, ukupno dva, ukazuje na činjenicu da stanovništvo nije izrazilo protivljenje trasi, već da je sporazumno potpisalo rješenja i dobilo naknadu, među njima su i vlasnici pet kuća otkupljenih tokom postupka eksproprijacije.

Vrijeme i uštede

Jedan od najvećih ranijih vlasnika parcela obuhvaćen elaboratom za eksproprijaciju kojem je isplaćeno za devet duluma zemlje je porodična firma smještena u srcu Hercegovine koja obrađuje 75 hektara zemlje.

“Najglavniji faktor nama je vrijeme. Kamioni sada putuju dva i po sata, ako ne uključimo i tunel Crnaja koji se radi i u kojem se čeka neko određeno vrijeme. Tako da ćemo sigurno skratiti i radne sate vozača, kamiona a sigurno i uštedu na gorivu i svemu”, optimistično poručuje  Nedim Badžak, direktor Jaffa-Komerc d.o.o Blagaj.

Kada bude u potpunosti dovršen Koridor Vc, u saobraćajnom će smislu pridonijeti povećanju udobnosti i skraćenju vremena putovanja te povećanju sigurnosti saobraćaja, na sebe će preuzeti veći dio teretnog saobraćaja u ovom dijelu Evrope, a privredni benefiti novog saobraćajnog pravca vrlo će brzo osjetiti preko 1,5 miliona ljudi, koji žive duž Koridora 5c.

“Cesta ne može biti od lošeg značaja nikako. Ne možemo ulaziti u lične stvari pojedinih ljudi, ali kao privredni subjekt za cijelu Hercegovinu, cesta sigurno donosi jako puno. Postoje određeni problemi na mjestima gdje kud prolazi, ali mislim da cesta kud se god pravi i koliko god cesta Bosna bude imala sve će biti bogatija”, poručuje Nedim.

Press JP Autoceste FBiH