Na poddionici Vranduk – Ponirak, koja je ukupne dužine 5,3 km, grade se dva mosta i tri vijadukta. Najveći opseg radova izvodi se na mostovima Vranduk 1 i 2.  Lijeva strana mosta Vranduk 1 je završena, a spajanje desne strane očekuje se za mjesec i po dana. Kod mosta Vranduk 2 završen je desni most, a spajanje lijevog se očekuje za dvadeset dana.

„Objekti idu svojim tokom i trenutno imamo realnih problema sa trasom, međutim, pokušavamo da ih riješimo, jer projekti koje smo dobili ne odgovaraju stvarnim geotehničkim i geološkim uslovima, za dio trase smo već riješili, sektor 4a i 4b se radi. Sektor b će se početi raditi, za ostalo pripremamo adekvatnu projektnu dokumentaciju“, kazao je Ahmed Mušija, Šef projekta na poddionici Vranduk – Ponirak.

Inžinjer DRI-Divela Mirza Bišćević također je naglasio da trasu dionice prate na pojedinim dijelovima loše geološke karakteristike terena, ali da su trenutno u iznalaženju rješenja kako i na koji način sanirati velike kosine iznad same autoceste.

„Angažovani su profesori sa fakulteta i stručni saradnici koje su autoceste angažovale da se pomogne u iznalaženju što bržeg rješenja i to ide jednim svojim tokom, naravno, usporit će samu dinamiku radova na samoj trasi, ali generalno ono što je prvenstveni cilj jeste naći sigurno i stabilno rješenje. Naravno da pokušamo to u dinamici da isplaniramo da se što brže dođe do samog rješenja. Ono što je pohvalno za ovaj projekt jeste izgradnja mostova i vijadukata, oni su u planiranoj dinamici, to ide sve svojim tokom tu ćemo čak i u roku završiti te objekte. Ostaje nam tunel koji je isto otprilike nećemo puno kasniti sa samom izgradnjom i tu ima stanovitih rješenja u izmjeni geologije, ali generalno nisu to toliki problemi koji se ne susreću na ostalim  gradilištima vezano za to sve“, istakao je Bišćević.

Izvođač radova na poddionici Vranduk – Ponirak je konzorcij Azvirt L.L.C  i Hering d.d. Široki Brijeg. Nadzor nad izvođenjem radova vrši konzorcij DRI upravljanje investicij d.o.o. i DIVEL d.o.o. Sarajevo. Vrijednost Ugovora za izgradnju poddionice Vranduk – Ponirak je 76 miliona eura s PDV-om, a sredstva su osigurana putem OPEC Fonda za međunarodni razvoj.

Press JP Autoceste FBiH

V.d. direktora Elmedin Voloder i direktorica kancelarije EBRD-a za Bosnu i Hercegovinu Manuela Nesl su potpisali sporazum o grantu Evropske unije u vrijednosti od 12,6 miliona eura za dionice Poprikuše – Nemila, Tunel Zenica – Donja Gračanica, Tunel Ivan i Buna – Počitelj.

Sredstvima će se finansirati ugovori za nadzor radova na četiri dionice koje se finansiraju kreditom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a sredstvima granta nadoknadit će troškove nadzora koje je do sada imalo JP Autoceste FBiH.

Elmedin Voloder, vršilac dužnosti direktora JP Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine, rekao je: „Zahvalni smo EU-u na ogromnoj podršci u izgradnji moderne prometne infrastrukture u Bosni i Hercegovini. Veliki infrastrukturni projekti, poput Koridora Vc, zahtijevaju velika ulaganja, a bespovratna sredstva EU -a ključna su za njihovu izvodljivost.”

Koridor Vc je jedan od panevropskih transportnih projekata koji povezuju kontinent. Dionica u Bosni i Hercegovini duga je 325 kilometara i prolazi zemljom od sjevera prema jugu, povezujući jadransku luku Ploče u Hrvatskoj sa glavnim gradom Mađarske Budimpeštom.

Autoput koji će Bosnu i Hercegovinu približiti EU, sufinansiran je zajmovima EBRD-a i Europske investicione banke (EIB) i bespovratnim (grant) sredstvima EU. Do danas je EBRD za projekat obezbijedila zajmove u vrijednosti od 850 miliona eura iz sopstvenih sredstava, dok je iznos investicionih i grantova za tehničku pomoć koju je odobrila EU preko 220 miliona eura.

Manuela Nesl, direktorica kancelarije EBRD-a za Bosnu i Hercegovinu, rekla je: „Koridor 5c je ključni infrastrukturni projekat koji EBRD podržava u zemlji. Pored naših zajmova, pružamo i podršku mobilizacijom bespovratnih sredstava EU i komercijalnih kreditora, kao i podržavanjem izgradnje institucionalnih kapaciteta.“

Krassimir Nikolov, otpravnik poslova (a.i.) Delegacije EU u Bosni i Hercegovini, rekao je: „Sada kada Bosna i Hercegovina i ostatak Europe kreću na put oporavka od krize Covid-19, nesmetan tok roba i ljudi potrebni su kao i uvijek. EU ulaže ukupno više od 225 milijuna eura u cestovni sektor u Bosni i Hercegovini kako bi poboljšali povezanost i regionalnu integraciju, a to će donijeti konkretne koristi u smislu ulaganja i radnih mjesta za njene građane. Veoma mi je drago što je danas potpisano pet sporazuma o tehničkoj pomoći – to nas približava korak do navedene ambicije vlasti Bosne i Hercegovine, da do 2028. godine završe koridor Vc.”

Bespovratna sredstva EU obezbijeđena su kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF), koji ima za cilj poboljšanje povezanosti regiona izgradnjom novih saobraćajnih veza i obnovom zastarjele saobraćajne i komunalne infrastrukture. Ostali sufinansijeri Koridora Vc uključuju Opec fond za međunarodni razvoj (OFID) i Kuvajtski fond.

Izgradnja Koridora Vc strateški je prioritet za Bosnu i Hercegovinu i očekuje se da će doprinijeti bržem ekonomskom i društvenom razvoju. Sa 148 mostova i 46 tunela autoput je trenutno najveći građevinski projekat u zemlji. Projekat takođe doprinosi poboljšanju bezbijednosti na putevima u zemlji uvođenjem savremenih standarda.

Press JP Autoceste FBiH 

Oporavak od pandemijom pogođenog poslovanja je zabilježen u prvih sedam mjeseci 2021. godine u JP Autoceste FBiH d.o.o Mostar.

Marin Jelčić, izvršni direktor Sektora za upravljanje i održavanje, upoznao nas je s podatcima vezanim za porast prometa vozila na izgrađenom dijelu autoceste u FBiH.

‘’I dalje nižemo rekorde u 2021. godini, iako se još borimo sa specifičnostima izazvanim pandemijom koronavirusa. U prvih 7 mjeseci 2021. godine imamo značajan porast prometa i prihoda u odnosu na isti period 2020. godine, kao i porast za isti period u odnosu na dosadašnju rekordnu pretpandemijsku 2019. godinu. Navedeno nam svakako daje za pravo da nastavimo  istim metodama rada, te nam pokazuje i dokazuje da smo nam na pravom putu, pogotovo ako se uspoređujemo s upravljačima autocesta u regiji koji se ne mogu pohvaliti rezultatima kakve smo mi ostvarili.”

JP Autoceste FBiH je u prvih 7 mjeseci 2021. godine  zabilježilo ukupno 6.938.310 vozila na izlazu s autoceste A1. Ukupan broj izlaza povećan je za 21,18% u odnosu na isti period 2020. godine. U usporedbi s istim periodom 2019. godine, broj prolaza je veći za 18.631 prolaza.

Učešće vozila po kategorijama u ukupnom prometu vozila je: Kategorija 1 (motocikli, osobna vozila registrirana do 7 sjedišta) 85%, Kategorija 2 (laka dostavna vozila, kombi vozila, karavani visine od 1,3 m na prednjoj osovini) 6,26%, Kategorija 3 (autobusi, kamioni s ili bez prikolice) 3,68%, i Kategorija 4 (kamioni s četiri ili više osovina, tegljači, kombi vozila s prikolicom) 5,05%  .

Ukupno ostvareni prihod od naplate cestarine u periodu od 01.01. do 31.07. 2021. godine je 23.845.202,32 KM. Ukupan ostvareni prihod je povećan za 22,55% (ili za 4.389.200,01 KM) u odnosu na isti period prošle godine, a u odnosu na isti period rekordne 2019. godine, ostvareni prihod je veći za 1,52% (ili za 358.182,61 KM).’’

‘’Evidentno je povećanje korisnika elektronske naplate cestarine, zbog čega planiramo do kraja godine organizirati akcijsku prodaju ACC TAG uređaja i dodatne pogodnosti za postojeće korisnike ACC TAG usluge’’  rekao je Marin Jelčić, izvršni direktor JP Autocesta Federacije BiH.

Press JP Autoceste FBiH