Adnan Terzić za Večernji list: Osigurali smo investicije 
od 1,68 milijardi eura za 123,8 kilometara autoceste

- -
U ovom trenutku Autoceste FBiH osigurale su nove investicije vrijedne 1,68 milijardi eura za 123,8 kilometra autoceste, naglasio je, između ostalog, direktor JP Autoceste Federacije BiH Adnan Terzić, koji u intervjuu za Večernji list govori o prioritetnim dionicama na kojima se trenutačno radi, onima koje će na red doći iduće godine, kao i izazovima koji se očekuju u kontekstu dovršetka rada na koridoru Vc.
U ovom trenutku JP Autoceste FBiH ima devet aktivnih gradilišta, odnosno u izgradnji je 40 kilometara autoceste na koridoru Vc, a ukupna investicijska vrijednost radova koji su tijeku je 477 milijuna eura.
Iduće godine u planu je, najavio je Terzić, završetak radova na sljedećim dionicama: Klopče – Donja Gračanica, dužina dionice 5,8 km, Drivuša – Klopče, dužina dionice 2,3 km, Buna – Počitelj, dužina dionice 7,2 km.

U prometu bi trebala biti i dionica Svilaj – Odžak, a koja je već dovršena, međutim, čeka se okončanje radova mosta kod Svilaja, kao i izgradnja graničnog prijelaza. Terzić se osvrnuo i na situaciju da je, budući da Parlamentarna skupština BiH ne zasjeda, trenutačno blokirano 635 milijuna KM za gradnju 35 kilometara autoceste te je objasnio kako su predvidjeli situaciju da bi moglo biti problema prilikom ratifikacije ugovora. Stoga su se dogovorili s bankama da JP Autoceste FBiH iz svojih sredstava sve financiraju dok ugovori ne budu ratificirani i sredstva učinkovita. Naveo je i kako neodržavanje sjednica može usložnjavati poslovanje JP Autocesta FBiH, ali radovi neće biti zaustavljeni.

Možete li se osvrnuti na situaciju u kojoj je zaustavljena ratifikacija važnih kreditnih aranžmana za financiranje dionica na koridoru Vc?
Autoceste FBiH krajem kolovoza poslale su dopis Parlamentarnoj skupštini BiH, u kojem se navodi da je trenutačno blokirano 635 milijuna KM za gradnju 35 kilometara autoceste na koridoru Vc u Federaciji. Pismo je poslano jer bez suglasnosti Parlamentarne skupštine BiH, koja već dulje ne zasjeda, ni ugovori o zajmu ne mogu biti ratificirani, a kreditna sredstva operativna.

Točno je da neodržavanja sjednice može usložnjavati poslovanje JP Autocesta FBiH, ali radovi neće biti zaustavljeni.

Postoji li neko prijelazno rješenje, barem dok Parlamentarna skupština BiH ne započne s normalnim funkcioniranjem?
Javno poduzeće Autoceste FBiH predvidjelo je situaciju da bi moglo biti problema kod ratifikacije ugovora. Zato smo još u listopadu prošle godine plasirali korporativne obveznice preko Sarajevske burze radi osiguranja sredstava koja isključivo imaju namjeru da predfinanciraju projekte koje su već odobrile financijske institucije, ali još uvijek nisu učinkovita.

Dogovorili smo se s bankama da mi iz svojih sredstava sve financiramo dok ugovori ne budu ratificirani i sredstva učinkovita. To što mi platimo iz svojih sredstava izvođačima, banke će nam refundirati. Problem će biti ako sljedećih godinu dana ti krediti ne budu ratificirani.

Koje su prioritetne dionice na kojima se u ovom trenutku radi te možete li reći dinamiku gradnje na poddionici Zvirovići – Počitelj?
Autoceste FBiH imaju devet aktivnih gradilišta, odnosno u izgradnji je 40 kilometara autoceste na koridoru Vc. Ukupna investicijska vrijednost radova koji su u tijeku je 477 milijuna eura.
U ovoj godini Autoceste FBiH započele su radove na izgradnji autoceste na koridoru Vc na sljedećim dionicama: dionica Poprikuše – Zenica sjever (Donja Gračanica), poddionica Vranduk – Ponirak, dužina 5,3 km, dionica Poprikuše – Zenica sjever (Donja Gračanica), poddionica Ponirak – Vraca, dužina 2,7 km, dionica Donja Gračanica (Zenica sjever) – tunel Zenica, dužina 3,9 km, dionica Tarčin – Konjic, poddionica Tarčin – Ivan, Lot 2, tunel Ivan, dužina 2 km, dionica Počitelj – Bijača, poddionica Počitelj – Zvirovići, ukupne dužine 11,75 km.
U izgradnji je i prva faza brze ceste Prača – Goražde (tunel Hranjen, dužina 5,5 km).
U idućoj godini u planu je završetak radova na sljedećim dionicama: Klopče – Donja Gračanica, dužina dionice 5,8 km, Drivuša – Klopče, dužina dionice 2,3 km, Buna – Počitelj, dužina dionice 7,2 km. Osim navedenih dionica, u idućoj godini trebala bi biti u prometu i dionica Svilaj – Odžak.
Autoceste FBiH još 2017. godine završile su izgradnju dionice Svilaj – Odžak, u dužini od 10,7 km, ali puštanje u promet čeka završetak izgradnje mosta kod Svilaja, koji je u nadležnosti državnog Ministarstva prometa i veza te izgradnju graničnog prijelaza između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, koji je u nadležnosti Uprave za neizravno oporezivanje.
Na poddionici Počitelj – Zvirovići izvođači radova uvedeni su u posjed. U tijeku su pripremni radovi, izvode se radove na izradi pristupnih cesta.
U ovom trenutku Autoceste Federacije BiH osigurale su nove investicije vrijedne 1,68 milijardi eura za 123,8 kilometra autoceste.
Poznato je kako će proces povezivanja Mostara i Sarajeva dionicom od Konjica do Mostara s tunelom Prenj biti najzahtjevniji dio projektiranja i izgradnje koridora. Kako vi gledate na ovaj veliki građevinski izazov?
Mi smo već napravili korak naprijed u povezivanju ovih dvaju značajnih gospodarskih centara nedavnim potpisivanjem ugovora za izgradnju tunela Ivan. Također smo objavili poziv za dostavu ponuda za izgradnju nastavka dionice Tarčin – Ivan.

Tunel Prenj vrlo je zahtjevan projekt. Autoceste FBiH osigurale su 600 milijuna eura za gradnju autoceste od Ovčara preko Konjica do Mostara, što uključuje i zahtjevni tunel Prenj dužine 12 kilometara. Planirano je da izgradnja počne krajem 2020. godine i da traje šest godina.

Postoji li okvirni rok do kojeg bi Bosna i Hercegovina trebala imati potpuno izgrađenu autocestu od Svilaja do Bijače?

Prijelomni objekt je tunel Prenj. Od onoga trenutka kada dodijelimo ugovor za tunel Prenj, treba šest godina, a sve ostalo se može završiti. Trebamo imati i podršku Vlade za to, od financijskih institucija podršku već imamo. Mi se nadamo da ćemo proceduru završiti sljedeće godine.

Jeste li zadovoljni s razinom naplate cestarine na do sada izgrađenim kilometrima autoceste?

Služba naplate cestarine bilježi kontinuirani rast broja vozila na naplati, pa samim time i rast prihoda od naplate cestarine. Samo u 2018. godini prihod od naplate cestarine iznosio je više od 41,2 milijuna maraka, što je povećanje za 26 posto u odnosu na 2015. godinu. Osim ostvarenoga prihoda od naplate cestarine, u Sektoru upravljanja i održavanja financijski prihod ostvaruje se naplatom šteta, najmom optičke infrastrukture i najmom cestovnoga zemljišta, pa je samo u razdoblju od 2016. do 2018. naknadama za korištenje cestovnoga zemljišta ostvaren prihod od 1,329.102 marke, što je u odnosu na 2015. godinu u prosjeku godišnje više za 135 posto.