JP Autoceste FBiH i ove godine u saradnji sa Mastercard organiziraju akcijske pogodnosti za postojeće korisnike ACC usluge.

Svim korisnicima koji putem mobilne aplikacije ili korisničkog web portala sa svojom Mastercard karticom izvrše dopunu u iznosu većem od 30,00 KM Mastercard poklanja određeni iznos.

Na svaku dopunu novčanih sredstava na ACC korisnički račun, Autoceste FBiH daruje bonus od 20 %.

Akcija traje od 03.11.2021. od 08:00 sati do isteka predviđenih sredstava.

Ostali detalji nalaze se na letku u prilogu.

Predstavnici JP Autoceste FBiH i Udruženja poslodavaca FBiH održali su u utorak u Sarajevu sastanak o provedbi prijedloga za novi način naplate cestarina na  autocesti u FBiH koji bi trebali rezultirati manjim troškovima cestarine za korištenje autoceste.

Tokom sastanka JP Autoceste FBiH su prezentirale mogućnosti plana uvođenja različitih korisničkih paketa naplate cestarine, što predstavlja olakšice koje bi se prilagođavale potrebama samih korisnika.

Prvi korak u optimizaciji rješenja je izmjena i dopuna zakonske regulative. Stoga je JP Autoceste FBiH uputilo Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija prijedlog za izmjenu i dopunu “Uredbe o naplati za korištenje autoceste A1”, odnosno da se primjenjuje pravo samostalne odluke kojim se može mijenjati visina naknade za korištenje autoceste u rasponu do +/- 15% od iznosa definiranog cjenovnikom.

Menadžment JP Autoceste FBiH razumije da je cestovni transport i dalje vodeća grana prijevoza u logističkoj industriji kako u svijetu tako i u Bosni i Hercegovini, te kontinuirano ulaže u poboljšanje svojih usluga.

Predstavnici JP Autoceste FBiH i Udruženja poslodavaca FBiH dogovorili su se da će u narednom period uraditi analizu trenutnog stanja korisnika autoceste i potreba privrednika, te kreiranjem različitih paketa dodatno će izaći u susret ovoj kategoriji korisnika.

Press JP Autoceste FBiH

Federalno ministarstvo okoliša i turizma je u prethodna dva dana u Širokom Brijegu i Grudama održalo javne rasprave o ocjeni Studije utjecaja na okoliš za projekt izgradnje brze ceste Mostar – Široki Brijeg – Granica RH.

Na dnevnom redu su bile tri točke:
1. Prezentacija zakonskog osnova u postupku izdavanja okolišne dozvole (predstavnik Federalnog ministarstva okoliša i turizma);
2. Prezentacija Studije utjecaja na okoliš (predstavnik konsultanata – ECOPLAN d.o.o. Mostar);
3. Pitanja, diskusija, odgovori i objašnjenja.

Brza cesta Mostar sjever – Široki Brijeg – granica RH prolazi kroz područje grada Mostara, grada Širokog Brijega, općine Grude i vodi do granice s Republikom Hrvatskom u blizini graničnog prijelaza Gorica. Ukupna duljina brze ceste prema idejnom rješenju iznosi 60,93 km. Kroz područje hercegovačko-neretvanske županije brza cesta prolazi od Mostara sjever do Pologa, a od Pologa do granice prolazi prostorom zapadno-hercegovačke županije. Idejnim rješenjem brza cesta je podijeljenja na dvije dionice:

1. Mostar sjever – Polog,
2. Polog – granica RH

Dionica Polog – granica RH podijeljena je na dvije poddionice, Polog – Polugrina dužine 15,9 km i Polugrina – granica RH u dužini od 24,6km.

Na poddionici Polog – Polugrina planira se izgraditi ukupnio četrnaest objekata (dva mosta, dva nadvožnjaka, devet podvožnjaka i jedan hidrološki propust). Na ovoj dionici planirana je i izgradnja jednog odmorišta i dva čvorišta, čvorište Uzarići i čvorište Polugrina. Na poddionici Polugrina – granica RH zbog konfiguracije terena i ukrštanja trase brze ceste sa postojećim prometnicama biti će izgrađeno ukupno 25 objekata (jedan most, devet vijadukata, tri nadvožnjaka, osam podvožnjaka i četiri prolaza).

Primjedbe na Studiju utjecaja na okoliš mogu se dostaviti u pisanoj formi na adresu Federalnog ministarstva okoliša i turizma – Sektor za okolišne dozvole (Sarajevo, Ul. Hamdije Čemerlića br. 2) u roku od 15 dana od dana održavanja javne rasprave.

Dokumentacija za okolišnu dozvolu dostupna je na uvid u prostorijama Federalnog ministarstva okoliša i turizma, odnosno na linku: https://www.fmoit.gov.ba/bs/okolisne-dozvole/javne-rasprave-i-javni-uvidi

Press JP Autoceste FBiH

Premijer Federacije BiH Fadil Novalić, zamjenica premijera i federalna ministrica financija Jelka Milićević, federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo, federalni ministar prometa i komunikacija Denis Lasić i v.d. direktor Autocesta Elmedin Voloder danas su razgovarali s predstavnicima Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Europske investicijske banke (EIB) o mogućnostima ubrzanja svih aktivnosti s ciljem brže izgradnje autoceste na Koridoru Vc.

Riječ je o aktivnostima u cijelom lancu realizacije ovog projekta: od inicijativa za rješevanje financiranja, preko izdavanja okolinskih dozvola, do evaulacije ponuda izvođača radova i njihovog konačnog izbora u procesu javnih nabavki.

Uzimajući u obzir da postoji puno faktora koji mogu utjecati i usporiti realizaciju pojedinih dionica, od zahtjeva lokalniih zajednica, dužine trajanja administrativnih procedura i trajanja postupaka javnih nabavki, ocijenjeno je da postoji spremnost svih aktera kako bi procedure bile pojednostavljene i međuresorna suradnja intenzivirana.

S tim ciljem, danas je dogovoreno osnivanje međuresorne radne skupine koja će rješavati tehnička pitanja, a činit će je predstavnici federalnih ministarstava i javnih poduzeća u Federaciji BiH uključenih u projekt  izgradnje autoceste, te vanjskih suradnika – stručnjaka za pojedine oblasti. Zadatak ove skupine je da, kroz koordinirano djelovanje i blagovremenu razmjenu informacija, radi bržeg prevazilaženja postojećih problema u realizaciji ali, što je i bitnije, ukazuje na predstojeće aktivnosti s ciljem ubrzavanja rješavanja budućih eventualnih prepreka.

Današnji susret prethodio je narednom, koji će veleposlanik Europske unije organizirati na visokoj razini krajem slijedećeg mjeseca, kako bi bio omogućen napredak u svim  segmentima realizacije projekta izgranje autoceste.

Svi sudionici su današnji susret ocijenili vrlo korisnim i izrazili nadu da će izgradnja ovog, kako je istaknuto, najbitnijeg projekta za Bosnu i Hercegovinu, koji se financira međunarodnim kreditma, uz podršku EU i komercijalnim zajmovima, znatno dobiti na tempu.

Izvor: Vlada FBiH 

U prostorijama operativnog ureda JP Autoceste FBiH, jučer je održan radni sastanak, sa predstavnicima Ministarstva gospodarstva, rada i prostornog uređenja, Posavskog kantona, na temu projekat izgradnje autoceste u ovoj lokalnoj zajednici.

V.d. Izvršni direktor Sektora za projektovanje i građenje Ešef Džafić zajedno sa svojim saradnicima održao je radni sastanak sa ministrom gospodarstva, rada i prostornog uređenja Dragutinom Živkovićem i pomoćnicom Mirzetom Alić-Topolović.

Obzirom da je u toku izrada Prostornog plana, radni sastanak je imao svrhu da usaglasi sve zahtjeve i nejasnoće koje su imali po pitanju pružanja trase kroz Posavski kanton, kao i njenim uklapanjem sa Brčko Distriktom. Sastanak je ispunio svoj cilj sa donesenim zaključcima na obostrano zadovoljstvo.

Projektna dokumentacija za ovu dionicu je urađena od strane Cesta Federacije za nivo idejnog projekta, a ova tema je aktuelizirana u skladu sa planom nabavki JP Autoceste FBiH, pri čemu je planirana nabavka – Izrada (dopuna) idejnog projekta i izrada glavnog projekta autoceste Orašje – Tuzla , dionica Moča – Orašje koja se direktno tiče Posavskog kantona.

Press JP Autoceste FBiH 

Povodom jučerašnjeg proboja tunela Ivan, koristimo priliku da se osvrnemo na historiju saobraćajnih veza preko možda i najpoznatijeg planinskog prevoja u našoj državi.

Planina Ivan predstavlja, u neku ruku, slovo „i“ u nazivu Bosne i Hercegovine.

Na ovom prostoru su postojali ključni putevi tokom mnogo proteklih vijekova.

Prvi tunel dužine 645 metara kroz planinu Ivan izgradila je Austro-ugarska monarhija kasnih 1880-ih godina u sastavu izgradnje željezničke pruge uskotračnog kolosijeka.

Drugi tunel dužine 3230 m izgradila je Kraljevina Jugoslavija ranih 1930-ih godina u cilju unapređenja Austro-ugarske pruge. Ovaj tunel je tokom nekoliko narednih desetljeća bio najduži saobraćajni tunel u Bosni i Hercegovini. Tunel je danas u upotrebi za željezničku prugu normalnog kolosijeka.

Kasnih 1970-ih godina prvi tunel je doživio potpunu preobrazbu, kada ga je SFRJ proširila i prepravila u dvosmjerni cestovni tunel magistralne ceste M-17.

Jučerašnjim probojem tunela Ivan dužine 1741 m, imamo treći po redu i to dvocijevni tunel autoceste A1 na Koridoru 5c, čiji početak korištenja očekujemo na ljeto 2022. godine.

Okončanjem izgradnje dionice autoceste A1 Tarčin – Konjic preko Ivan Sedla postojat će sljedeće prometne veze:

1. Srednjovjekovni karavanski put
2. Stari kolski drum
3. Željeznička pruga Sarajevo – Ploče
4. Magistralna cesta M-17
5. Autocesta A1

Izvor:

www.dinarskogorje.com

www.vremeplov.ba

www.wikimedia.org

Pavo Anđelić, „Turski put od Ivan-planine do Porima“, 1957. godina

Sulejman Bakaršić, „Prevoj Ivan“, 1957. godina

Druga cijev tunela Ivan dužine 1721 metar na dionici Tarčin – Konjic danas je probijena oko tri sedmice prije predviđenog roka.

Tunel Ivan, kapitalni je projekt koji će znatno promijeniti cestovnu infrastrukturu u Bosni i Hercegovini, na nadmorskoj visini i do 1020 metara je centralna tačka koja spaja Bosnu i Hercegovinu.

Probijanju tunela Ivan prisustvovao je v.d. izvršni direktor Sektora za projektovanje i građenje JP Autoceste FBiH, Ešef Džafić, sa Šefom projekta na poddionici Tarčin – Ivan, Erminom Handžarom i saradnicima.

Radovi na probijanju tunela kroz planinski prijelaz Ivan Sedlo započeli su u januaru prošle godine. U julu ove godine probijena je lijeva cijev 1761 metara.

Probijalo se 24 sata dnevno, u tri smjene. Prosječno dnevno napredovanje u probijanju cijevi bilo je do 3,5 metara, a iskopano je ukupno 330.000 prostornih metara materijala koji se ugrađuje u nasip trase autoceste.

Tunel Ivan je dvocijevni tunel sa po dvije trake, a lijeva i desna cijev su spojene sa pet poprečnih veza, kao i jednom poprečnom vezom za prolaz interventnih vozila.

Radovi su se izvodili u jako izazovnoj i složenoj geološkoj strukturi, litološki sastav je bio heterogen, tako da je bilo nepredviđenih okolnosti koje su prevaziđene.

U toku je izrada sekundarne obloge tunela Ivan, do sada je izvedena na način da je armirana čitavom dužinom u obje cijevi, te je izveden podnožni svod. Ovo govori koliko je okolno tlo bilo nestabilno i koliko je trebalo sigurnosnih mjera i podgrade izvesti da bi se obezbijedila stabilnost tunela. Završetak betoniranja sekundarne obloge očekuje se u martu 2022. godine, a instalacije i oprema počet će se ugrađivati početkom 2022. godine.

Izvođač radova na ovoj poddionici je Euro-Asfalt d.o.o. Sarajevo (BiH). Nadzor nad izgradnjom vrši IRD Engineering S.r.l. iz Italije. Vrijednost Ugovora za izgradnju tunela Ivan je 57.628.570,37 eura bez PDV-a, a sredstva su osigurana putem Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u visini od 50 miliona eura i bespovratnim sredstvima Evropske unije u visini od 11,4 miliona eura koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

S druge strane vrijednost ugovora za izgradnju poddionice Tarčin – ulaz u tunel Ivan je 66.584.028,92 eura bez PDV-a i finansira se sredstvima osiguranima kod Evropske investicijske banke (EIB)  i bespovratnim grant sredstvima odobrenim od strane WBIF (sredstva EU) u visini od 11,7 miliona eura.

Radovi na poddionici Tarčin – Ivan ukupne dužine 6,9 kilometara teku planiranom dinamikom.

Predviđeni rok puštanja u prometu je ljeto 2022. godine.

Press JP Autoceste FBiH