JP Autoceste FBiH prva kompanija u BiH koja je dobila certifikat „CIPS“

JP Autoceste FBiH prva je kompanija u BiH i regiji, a iz oblasti cestogradnje prva u svijetu koja je svoje poslovanje uskladila sa zahtjevima međunarodnog standarda za nabavku ovlaštenog instituta za nabavku i snabdijevanje – Chartered Institute of Procurement and Supply (CIPS). Standardi CIPS-a znače potvrdu najvišeg stepena profesionalnosti u nabavkama. Dobivanjem CIPS-ovog certifikata preduzeće potvrđuje i osnažuje ugled kako u zemlji tako i u inostranstvu. Sve to vodi unapređenju poslovanja kroz kvalitetnije kontakte preduzeća na međunarodnoj sceni.

Certifikat CIPS-a je još jedan dokaz kvalitetnog i profesionalnog poslovanja i sistema vrijednosti na kojima svoj rad temelji JP Autoceste FBiH.

“Nama u JP Autoceste FBiH predstavlja izuzetno zadovoljstvo što smo uspjeli dobiti CIPS certifikat. To pokazuje našu opredijeljenost ka uvođenju sistema kvaliteta, izvrsnosti u procesu javnih nabavki i istrajnosti na radu. Ovaj certifikat je još jedan dokaz naše posvećenosti”, istakao je sekretar Društva Orhan Pašalić povodom dodjele navedenog certifikata.

CIPS certifikacija će pomoći JP Autoceste FBiH da poboljša operativnu, tehničku, komercijalnu i finansijsku efikasnost, kao i izgradnju integrisane korporativne strukture i identiteta koji uključuju naše usluge izgradnje autoceste.

Procedura provjere dostizanja standarda, kao i dodjelu certifikata proveo je ovlašteni institut za nabavku i snabdijevanje Chartered Institute of Procurement and Supply (CIPS) iz Londona. Certifikat je uručio generalni direktor CIPS-a za kontinentalnu Evropu Will Beattie.

„JP Autoceste FBiH je najbolje do sada ocijenjena kompanija. Prvi ste u regiji koji ste dobili certifikati iz oblasti autocesta. Ima mnogo drugih kompanija u Makedoniji, Rumuniji, Ukrajini  i u cijeloj Istočnoj Evropi koji prolaze ovaj proces, ali vi ste bili najefikasniji i najbrži. Još jednom čestitam što ste postali dio globalne zajednice i dobro ste došli da budete dio nje“, izjavio je Will Beattie, generalni direktor CIPS-a za kontinentalnu Evropu.

Godinu dana je trajala procedura dobivanja certifikata. Oblasti koje je obuhvatilo certificiranje su: vodstvo i organizacija, strategija i politike, ljudski resursi, proces i sistem te mjerenje performansi.

 JP Autoceste FBiH je bilo u obavezi, u skladu sa ugovorom o zajmu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) za finansiranje izgradnje dionica autoceste na Koridoru Vc Buna -Počitelj i Donja Gračanica – tunela Zenica, da stekne certifikat za nabavku od strane ovlaštenog instituta za nabavku i snabdijevanje – Chartered Institute of Procurement and Supply (CIPS).

 U sklopu paketa mjera koje se koriste za promovisanje najbolje prakse u svijetu iz oblasti nabavki, EBRD je identifikovala profesionalnu certifikaciju nabavki kao korisno sredstvo za omogućavanje svojim klijentima da odrede trenutni status svojih postupaka nabavke, prakse i osoblja i da identifikuju korake koji se mogu preduzeti da bi se poboljšala efikasnost nabavke zasnovana na najboljoj globalnoj praksi.

Ceremonija uručenja certifikata o ispunjavanju CIPS standarda upriličena je prostorijama preduzeća u Sarajevu.

 

Press služba JP Autoceste FBiH

CIPS Corporate Certifikat Primary Award

Javni poziv za uvid u Glavni projekat za izgradnju autoceste na koridoru Vc, poddionice Buna – Počitelj, područje Općine Čapljina i Grada Mostara

Na osnovi člana 56. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH (»Službene novine Federacije BiH«, br. 2/06, 72/07, 32/08,  4/10, 13/10 i 45/10), Federalno ministarstvo prostornog uređenja

O b j a v lj u j e

J A V N I   P O Z I V

za uvid u Glavni projekat za izgradnju autoceste na koridoru Vc, poddionice Buna – Počitelj, područje Općine Čapljina i Grada Mostara, a u skladu s čl. 53. do 63. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH (»Službene novine Federacije BiH«, br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10).

1.

Na Javni poziv mogu se javiti samo stranke u postupku u skladu sa članom 56. stav. 4 i 5. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH.

2.

Na javni poziv stranke u postupku su dužne da se izjasne u roku od osam dana, odnosno najkasnije 15 dana od dana objavljivanja poziva.

3.

Ukoliko se stranka u postupku iz opravdanih razloga ne odazove na javni poziv za uvid u projekat može se o tome pisano izjasniti u roku od osam dana od dana objavljivanja poziva.

4.

Stranke u postupku mogu uvid u Glavni projekat investitora JP Autoceste Federacije BiH d.o.o., izvršiti u prostorijama Federalnog ministarstva prostornog uređenja, Ul. M Marulića 2, od 11 do 15 sati u roku 15 dana.

 

Broj UPI/03-23-2-181/18

Objavljen tender za izgradnju Sarajevske obilaznice – LOT 3B

JP Autoceste FBiH objavilo je tender za izvođenje radova na izgradnji Sarajevske obilaznice – LOT 3B. Ugovor za izvođenje radova uključuje izvođenje radova na izgradnji gradske ceste LOT 3B između petlje Vlakovo i Mostarskog raskršća. Dužina poddionice LOT 3B je 1,44 kilometara.

Procijenjena vrijednost izgradnje iznosi 20 miliona KM bez PDV-a i finansirat će se iz vlastitih sredstava JP Autoceste FBiH. Rok za izvršenje radova je 14 mjeseci od dana uvođenja izvođača u posao.

Predviđeno je da se gradi dva vijadukta i četiri trake fizički odvojene kolovozom. Trasa LOT 3B je spoj petlje Vlakovo sa petljom na Mostarskom raskršću na magistralnu cestu M-17/M-5.

Rok za prijem ponuda je 14.8.2018. godine.

Izgradnjom LOT 3b omogućava se bolja saobraćajna povezanost autoceste na Koridoru Vc sa mrežom saobraćajnica nižeg ranga, magistralnim i lokalnim cestama. Konkretnije, omogućit će se direktna veza za vozila koja prema petlji Vlakovo na autocesti  dolaze sa kružnog toka na Mostarskom raskršću, odnosno iz pravca Kiseljaka, Rakovice, Pazarića i Hadžića.

Također izgradnjom ove spojne saobraćajnice će se rasteretiti lokalna saobraćajnica kroz naselje Vlakovo i podići će se sigurnost pješaka i vozila na njoj.

 

Press služba JP Autoceste FBiH

Probijena lijeva cijev tunela Pečuj na Koridoru Vc

Danas je na poddionici Klopče – tunel Pečuj (Donja Gračanica) probijena i lijeva cijev tunela Pečuj u dužini od 999,68 metara.

Desna tunelska cijev duga 1022,27 metara probijena je 5. marta 2018. godine, a probijanjem lijeve cijevi završava se dio radova čije je napredovanje bilo otežano zbog izuzetno nepovoljnih geoloških uslova.

U narednih šest mjeseci slijedi postavljanje hidroizolacije i sekundarne obloge lijeve cijevu tunela, dok se u iskopanom dijelu tunela Pečuj, kao i u tunelu Ričice već postavlja sekundarna obloga.

Inače ovo je drugi probijeni tunel na ovoj geološki komplikovanoj dionici, nakon tunel Ričice dugog 628 metara.

Poddionica Klopče – tunel Pečuj je duga 5,8 kilometra, a izvođač radova je konzorcij Euro-asfalt i Strabag AG.

Vrijednost radova nešto veća od 107 miliona eura, odnosno nešto više od 210 miliona KM, a novac je osiguran putem kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i OPEC-ovog fonda za međunarodni razvoj OFID).

Najznačajniji objekti na ovoj trasi su dva tunela Ričice i Pečuj, te četiri vijadukta Babina Rijeka, Pehare, Ričice i Klopačke Stijene.

Na gradnji ove poddionice angažovano je ukupno 430 radnika.

Zenička obilaznica trenutno je najveće gradilište autoceste na Koridoru Vc. Dionica je duga nešto više od osam kilometara i podijeljena je na dvije poddionice i to Klopče – tunel Pečuj koja je duga blizu 5,8 kilometara i Drivuša- Klopče od 2,3 kilometra, a zbog konfiguracije i geološko-tehničkih karakteristika predstavlja jednu od najzahtjevnijih dionica na Koridoru Vc.

IMPRESIVNE BROJKE
Tokom izvođenja iskopnih radova u lijevoj cijevi tunela Pečuj iskopano je 87.000 m3 stijenske mase. Za osiguranje iskopa je bilo upotrebljeno oko 10.000 m3 mlaznog betona, 290 tona armaturne mreže, 10.500 komada ankera dužina 4-12 m, 295 tona čeličnih remenata i 8.500 m3 betona za izradu temelja i podnog svoda.

 

Press služba JP Autoceste FBiH

 

Sutra počinju radovi redovnog održavanja sistema u tunelima na dionici Zenica jug – Tarčin

Dana 20.06.2018. godine od 22:00 sata započinju radovi godišnjeg redovnog održavanja sistema u tunelima na autocesti A1, na dionici Zenica jug – Tarčin.

Radovi će trajati do 30.06.2018. godine do 06:00 sati.

Zbog izvođenja radova na snazi će biti izmjena režima prometa prema sljedećem rasporedu:

  • Zatvaranje dionice Zenica jug – Lašva, desna strana (smjer Zenica jug – Lašva) u periodu od 20.06. u 22:00 sata do 21.06.2018. godine u 06:00 sati. U navedenom periodu je planiran servis u tunelu 1. Mart koji se nalazi na navedenoj dionici.
  • Zatvaranje dionice Zenica jug – Lašva, lijeva strana (smjer Lašva – Zenica jug) u periodu od 21.06. u 22 sata do 22.06.2018. godine u 06:00 sati. U navedenom periodu je planiran servis u tunelu 1. Mart koji se nalazi na navedenoj dionici.
  • Zatvaranje dionice Sarajevo zapad – Tarčin, desna strana (smjer Sarajevo zapad – Tarčin) u periodu 22.06. u 22:00 sata do 23.06.2018. godine u 06:00 sati. U navedenom periodu je planiran servis u tunelima Gaj, Igman i Vis koji se nalaze na navedenoj dionici.
  • Zatvaranje dionice Sarajevo zapad – Tarčin, desna strana (smjer Sarajevo zapad – Tarčin) u periodu od 27.06. u 22:00 sata do 28.06.2018. godine u 06:00 sati. U navedenom periodu je planiran servis u tunelima Vis, 25. Novembar i Grab, koji se nalaze na dionici Lepenica – Tarčin. U ovom periodu bi bila zatvorena i dionica Sarajevo zapad – Lepenica iz razloga što je za vozila koja bi se kretala autocestom od petlje Sarajevo zapad prema Tarčinu praktičnije da budu isključena na petlji Sarajevo zapad nego na petlji Lepenica.
  • Zatvaranje dionice Lepenica – Tarčin, lijeva strana (smjer Tarčin – Lepenica) u periodu od 28.06. u 22:00 sata do 29.06.2018. godine u 06:00 sati. U navedenom periodu je planiran servis u tunelima Grab, 25. Novembar i Vis, koji se nalaze na navedenoj dionici.
  • Zatvaranje dionice Sarajevo zapad – Tarčin, lijeva strana (smjer Tarčin – Sarajevo zapad) u periodu od 29.06. u 22 sata do 30.06.2018. godine u 06:00 sati. U navedenom periodu je planiran servis u tunelima Vis, Gaj i Igman, koji se nalaze na dionici Sarajevo zapad – Tarčin.

Privremena prometna signalizacija će se postaviti u skladu sa Pravilnikom o prometnim znakovima i signalizaciji na cestama, načinu obilježavanju radova i prepreka na cesti i znakovima koje učesnicima u prometu daje ovlaštena osoba.

Sve informacije o radovima i privremenim regulacijama na autocesti A1 redovno će biti objavljivane putem web stranice JP Autoceste FBiH d.o.o. i BIHAMK-a.

 

Press služba JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar

VIDEO Pogledajte kako će izgledati dionica Nemila – Zenica sjever

Prva naredna dionica, idući dalje prema sjeveru, koja će se graditi bit će dionica Nemila – Zenica Sjever, koja će biti duga 15,3 kilometra.

Na ovoj dionici bit će izgrađen niz objekata, a između ostalih bit će tri tunela, dva mosta i pet vijadukta. Ukupna dužina tunela na ovoj dionici bit će 3,4 kilometra, a mostova i vijadukta 1,2 kilometra.

Cijela dionica će biti podijeljena na četiri poddionice i to Nemila – Vranduk, Vranduk – Ponirak, Ponirak – Vraca, te Vraca – Zenica Sjever.

Najduža poddionica na ovoj dionici bit će Nemila – Vranduk. Njena dužina će iznositi 5,6 kilometara. Na njoj će biti izgrađena i tri podvožnjaka za potrebe lokalnog stanovištva. Iako na ovom dijelu autoputa neće biti izgrađen niti jedan veći objekat poput tunela ili mosta, ono što je njena specifičnost je da će postojeća magistralna cesta, u dužini od oko tri kilometra, biti izmještena sa postojeće rute. Osim toga, na desnoj traci, posmatrano od sjevera prema jugu, biti će izgrađeno mjesto za zaustavljanje, poput manjeg odmorišta.

Poddionica Vranduk – Ponirak, iako ne najduža, sastojat će se od najvećeg broja objekata. Na ovoj poddionici, dužine 5,4 kilometra, bit će izgrađen jedan tunel, dva mosta i tri vijadukta. Mostovi Vranduk 1 i Vranduk 2, čije će dužine biti 390 i 340 metara bit će izgrađeni iznad postojećeg tunela Vranduk na magistralnom putu. Tačnije, Vranduk 1 će biti izgrađen ispred ulaza u postojeći tunel, a Vranduk 2 na njegovom izlazu. Na ovom mjestu će, za razliku od magistralnog puta koji ide lijevom stranom rijeke Bosne, posmatrajući pravac njenog toka, autoput preći na desnu stranu rijeke.

Na kraju mosta Vranduk 2 počinjat će tunel Vranduk, koji će biti dug oko 450 metara. Nakon njega smjenjivat će se otvorena trasa i vijadukti. Crni Potok će biti dugačak 80, Koprivna 1 će biti dug 90, dok će Koprivna 2 imati dužinu od 110 metara.

Preostala trećina dionice Nemila Zenica bit će podijeljena na dva dijela. Poddionica Ponirak – Vraca bit će duga 2,6 kilometara. Cijela ova poddionica sastojat će se, zapravo, samo od tunela Zenica, koji će biti dug nešto više od 2,4 kilometra, izuzimajući nekoliko stotina metara na ulazu i izlazu iz ovog objekta.

Odmah po izlasku iz tunela Zenica vozače će dočekati još jedan tunel Vraca, koji će biti dug blizu 500 metara. Ovim tunelom počinje i posljednji dio ove dionice, a to je Vraca – Zenica Sjever. Ova poddionica će biti duga 2,7 kilometara, a osim tunela Vraca bit će izgrađena i dva vijadukta Hecića do, koji će biti dug 110, te Jelovik dužine 90 metara.

 

Visoko u zraku i duboko u utrobi zemlje: Kako se gradi Koridor Vc

Dionica Donja Gračanica – Drivuša trenutno je najveće gradilište autoputa na Koridoru Vc. Dionica je duga nešto više od osam kilometara, a podijeljena je na dvije poddionice i to Donja Gračanica – Klopče koja je duga blizu 5,8 kilometara i Klopče – Drivuša od 2,3 kilometra. Investitor projekta je Javno preduzeće Autoceste FBiH.

Iako po dužini ne djeluje pretjerano impresivno, zbog geoloških uvjeta, ova dionica spada među najzahtjevnije na cijelom Koridoru Vc, od Svilaja do Bijače. Najveći problem, u vezi sa uvjetima u kojima se gradi ovaj dio autoputa, jeste što se radi o veoma mekanoj stijenskoj masi, odnosno zemlji, te u tome što se veoma često mijenjaju različite vrste terena, što dodatno doprinosi njegovoj nestabilnosti.

Uostalom, na ovoj dionici se nalaze tri velika klizišta, koja već decenijama prijete prigradskim zeničkim naseljima, a koja će, izgradnjom autoputa, konačno biti sanirana.

U toku pripremnih radova dodatan problem je bio izmještanje lokalne, ali i magistralne infrastrukture. Osim lokalnih vodovodnih, kanalizacionih, elektro i drugih instalacija, bilo je potrebno izmjestiti i dva kilometra gasovoda Sarajevo – Zenica, kao i šest kilometara dalekovoda, što je podrazumijevalo i postavljanje novih dalekovodnih stubova.

Poddionica Klopče – Drivuša se nastavlja na do sada izgrađeni dio autoputa, od petlje i naplatnih mjesta Zenica Jug dalje prema sjeveru. Ona ujedno predstavlja, posmatrano od sjevera prema jugu, završetak Zeničke zaobilaznice.

Radovi na ovoj poddionici su počeli još 2014. godine, tako da su na pojedinim mjestima oni već u završnoj fazi. Na ovoj poddionici se nalazi do sada najduži izgrađeni most na cijelom Koridoru Vc. Radi se o mostu Drivuša, koji je dug 650 metara. Osim mosta Počitelj, koji će biti dug blizu jednog kilometra, teško da će na cijelom Koridoru Vc biti još neki most koji će biti duži od ovog. Trenutno su na ovom mostu postavljena prva dva sloja asfalta, takozvani bitumenski nosivi slojevi, i za završetak kolovozne konstrukcije potrebno je postaviti još treći, takozvani habajući sloj.

Spomenimo da je ekipa Faktora bila prva, izuzimajući uposlenike firmi uključenih u gradnju, koja se vozila po asfaltiranom dijelu ovog mosta.

Drugi most je Perin Han, dug oko 350 metara. Trenutno se na njemu postavlja hidroizolacija, koja štiti betonsku konstrukciju od propadanja prouzrokovanog padavinama. Na ovom mostu postavljen je kvarcni pijesak, koji služi da bi lepenka, koja služi kao hidroizolacija, prionula za podlogu.

Stabilizacija klizišta

Ostatak od oko 1,3 kilometra čini takozvana otvorena trasa, a gotovo cijelom njenom dužinom izgrađeni su roštiljski zidovi, kako bi se spriječilo klizanje terena, koji bi se, u suprotnom mogao sručiti na autoput, a moguće je i odnijeti pojedine njegove dijelove.

U toku izgradnje ove poddionice iskopano je 350.000 kubnih metara zemlje, a nasuto je 231.000 kubnih metara nasipnog materijalla. U dva mosta koji su na njoj izgrađeni ugrađeno je, ilustracije radi, 7.100 tona armature. U mostove, kao i u potporne zidove ugrađeno je više od 51.000 kubnih metara betona. Primjera radi, ako bi se od te količine betona izlio jedan blok, površine fudbalskog terena, bio bi visok više od sedam metara.

Radi stabilizacije klizišta ugrađeno je više od 250 geotehničkih sidara, prosječne dužine od 25 metara. Sidra se postavljaju tako što se, kroz potporni rešetkasti zid, u brdo, koje je potrebno stabilizovati, iskopa rupa prečnika desetak centimetara. Rupa se kopa sve dok se ne dođe do takozvanog zdravog dijela, odnosno do čvrste stijenske mase. U tu rupu se ubacuje sidro, odnosno sajla za prednaprezanje, a zatim se ubrizgava beton. Nakon što beton očvrsne, sajla se prednapreže, te se na taj način zaustavlja klizanje terena, tako da potporni zid može zadržati težinu brda na koje je postavljen. Ukupna dužina sidara postavljenih na ovoj dionici je veća od 6,3 kilometara.

Ono što je specifično za ovu poddionicu je da je šira od ostatka autoputa. S obzirom na to da je nagib ceste nešto veći, odnosno strmiji, i iznosi 5,2 stepena, umjesto uobičajenih četiri, što je uvjetovano izgledom terena i projektovanom trasom, za svaki smjer se gradi, umjesto zaustavne, treća takozvana spora traka. Razlika je u tome što se, prilikom normalnog odvijanja saobraćaja, zaustavna traka ne koristi, dok će se na ovom dijelu spora traka ravnopravno koristiti kao i preostale dvije. Zbog toga je autoput na ovom dijelu širi od uobičajenih dimenzija.

Sve količine materijala spomenute za ovu poddionicu su višestruko veće na poddionici Donja Gračanica – Klopče, koja je više nego dvostruko duža, a sadrži identične loše geološke uvjete za gradnju.

Najznačajniji objekti na ovoj trasi su dva tunela Ričice i Pečuj, te četiri vijadukta Babina Rijeka, Pehare, Ričice i Klopačke Stijene.

Tunerl Pečuj, koji se nalazi na početku ove poddionice, posmatrano od sjevera prema jugu, dug je jedan kilometar. Do sada je u ovom tunelu probijena desna cijev, dok je za proboj lijeve cijevi ostalo još nekih petnaestak metara.

Cijevni štit

Loši geološki uvjeti znatno otežavaju i usporavaju izgradnju, odnosno iskop ovog, kao i tunela Ričice. Zbog mekane zemlje, koja se lako obrušava, potrebno je, prije nego što počne iskop, obaviti osiguranje stijenske mase, pomoću takozvanog cijevnog štita. U stijensku masu se, jedna do druge, postavljaju perforirane željezne cijevi, dužine devet metara. Cijevi se postavljaju u pravcu pružanja tunela i kroz njih se ubrizgava beton, koji se kroz perforaciju, odnosno rupice na cijevima, razljeva u okolnu stijensku masu. Cijevi se postavljaju na svakih šest metara iskopanog tunela, tako da se one međusobno preklapaju, radi osiguravanja od obružavanja u toku iskopa.

Tek kada beton očvrsne počinje iskop. S obzirom na mekan teren, dužina jednog koraka je oko jednog metra, a kopanje se vrši tunelskim bagerom, koji ima posebnu glavu sa kašikom, koja se može rotirati za 360 stepeni oko sve tri ose. Ilustracije radi, kada se tuneli kopaju kroz čvrste stijene, nije potrebno postavljati cijevni štit, dužina jednog koraka može iznositi i do deset metara, a iskop se vrši miniranjem, što znatno ubrzava rad.

Nakon obavljenog iskopa jednog koraka postavlja se takozvana primarna podgrada. Stijenska masa se prska mlaznim betonom, nakon toga se u nju postavljaju sidra, po istom principu kao i na potpornim zidovima, ali koja su kraća, a nakon toga se cijeli tunel prska još jednim slojem mlaznog betona. Nakon toga cijeli tunel se oblaže hidroizolacijom, odnosno PVC trakama, koje se međusobno vare, a svaki var se detaljno kontroliše. Između PVC traka i zidova tunela postavlja se posebno platno, takozvani geotekstil, koji služi da stijenska maza ne ošteti PVC trake. Hidroizolacija služi kako bi spriječila prodor vode koja se nalazi u okolnom terenu u untrašnjost tunela, i tu vodu odvodi do drenažnih cijevi.

Na hidroizolaciju postavlja se sekundarna betonska obloga, koja tunelu daje konačan izgled, onakav kakav vidimo dok se vozimo kroz njega. Također, ispod sekundarne obloge postavljaju se instalacije za osvjetljenje u tunelu, saobraćajne znakove, videonadzor, ventilaciju…

U iskopanom dijelu tunela Pečuj, kao i u tunelu Ričice već se postavlja sekundarna obloga. Tunel Ričice je dug 610 metara. Ova dva tunela međusobno su povezani vijaduktom Ričice koji je dug blizu 170 metara. Trenutno se na ovom mostu privode kraju betonski radovi, odnosno izgradnja rasponske konstrukcije i već se jasno može vidjeti budući izgled ovog vijadukta.

Na izlazu iz tunela Ričice, vozeći se od Zenice prema Sarajevu, dolazi se na vijadukt Pehare, dužine 380 metara. Na ovom mostu je izgradnja rasponske konstrukcije tek počela.

Nakon kraće dionice otvorenog dijela trase dolazi se na vijadukt Klopačke Stijene dužine 140 metara, a zatim i do vijadukta Babina Rijeka, koji je dug blizu 390 metara.

Skela koja “visi” u zraku

Za razliku od prethodna tri vijadukta, čija se rasponska konstrukcija gradi na skelama postavljenim na zemlju, Babina Rijeka se gradi metodom slobodne konzolne gradnje. Radi se o vrlo specifičnoj metodi koja se koristi za veoma visoke mostove i vijadukte, a do sada su na Koridoru Vc ovom metodom izgrađena samo dva mosta, Studenčica i Trebižat, na dionici Međugorje – Kravice.

S obzirom na to da će visina ovog vijadukta, od korita rijeke, odnosno najdublje tačke ispod njega, do kolovozne konstrukcije biti 110 metara, te da je najviši stub visok 80 metara, primjenjuje se slobodna konzolna gradnja prilikom izgradnje. Ova metoda podrazumijeva da se prvo izgradi stub, na čijem vrhu se postavlja skela za izgradnju rasponske konstrukcije. Rasponska konstrukcija se gradi u koracima, a skela za izgradnju je povezana samo sa do tada izgrađenim dijelom. Zbog toga izgleda kao da skela “visi” u zraku. Specifičnost ovog načina izgradnje je da se u isto vrijeme mora graditi ista dužina rasponske konstrukcije sa obje strane stuba, radi očuvanja ravnoteže. Spajanje rasponskih konstrukcija vrši se u zraku, na sredini između dva stuba.

I ovdje, kao i na poddionici Klopče – Drivuša, skoro cijelom dužinom otvorene trase izgrađeni su potporni zidovi, kako bi se spriječilo klizanje terena. Osim toga, na svim dijelovima gdje se nalaze potporni zidovi, sa suprotne strane kolovoza postavljani su nasipi. S obzirom na mekan teren, postavljana je podloga za nasipe tako što su u zemlju pobijani šipovi dužine od 20 do 30 metara, na koje se izljeva betonska ploča. Tek na tu ploču je postavljan nasipni materijal u slojevima. S tim ciljem, ispod nasipa je ugrađeno blizu 350 betonskih šipova, prečnika 120 centimetara, a njihova ukupna dužina iznosi blizu devet kilometara.

Osim toga, između svaka dva sloja nasipnog materijala, radi dodatnog učvršćivanja, postavljana je i armatura, koja se sastoji od plastičnih traka. Ova tehnika učvršćivanja nasipa prvi put je primijenjena u Francuskoj, a Donja Gračanica – Klopče je prva poddionica na Koridoru Vc na kojoj se koristio ovaj način ojačanja nasipa.

Na otvorenoj trasi na ovoj poddionici ukupno će biti iskopano 1,1 milion kubnih metara zemlje. Tome treba dodati i 250.000 kubnih metara materijala, koliko je iskopano u dva tunela, Pečuj i Ričice. Također, bit će ugrađeno 466.000 kubnih metara nasipnog materijala.

Ovdje je ugrađeno više od 2.200 geotehničkih sidara za stabilizaciju terena, odnosno sanaciju klizišta. Njihova ukupna dužina je veća od 55 kilometara, koliko otprilike iznosi dionica autputa od Sarajeva do Zenice.

U otvorenu trasu, vijadukte i tunele bit će ugrađeno ukupno 130.000 kubnih metara betona. Ako bismo od ove količine betona gradili onaj blok površine fudbalskog terena, sada bi bio visok blizu 19 metara. Tek radi ilustracije o tome o kolikoj količini betona se radi.

Osim toga, s obzirom na to da se koristio za različite namjene, na ovoj poddionici je korišteno 10 različitih vrsta betona. Negdje on treba da trpi opterećenja velikih masa, negdje različite atmosferske uvjete, negdje so koja se zimi posipa po cestama radi sprečavanja smrzavanja kolovoza… Sve su to razlozi zbog kojih se u beton dodaju različiti aditivi koji služe za poboljšavanje određenih karakteristika betona.

Na poddionici Donja Gračanica – Klopče trenutno je na izgradnji direktno angažovano 430 radnika. S obzirom na to da je većina radova na poddionici Klopče-Drivuša već završena, broj angažovanih radnika je manji, a u vrijeme kada je gradnja bila u punom jeku bilo ih je oko 300.

Vrijedi spomenuti još da je vrijednost radova na poddionici Donja Gračanica – Klopče nešto veća od 107 miliona eura, odnosno nešto više od 210 miloiona KM, a novac je osiguran putem kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i OPEC-ovog fonda za međunarodni razvoj (OFID). Izgradnja poddionice Klopče – Drivuša vrijedna je oko 33 miliona eura, odnosno oko 65 miliona maraka, a novac je osiguran kreditom Kuvajtskog fonda za arapski ekonomski razvoj (KFAER).

Izvor: Faktor

Objavljen Javni oglas radi sporazumnog pribavljanja nekretnina za izgradnju dionice Poprikuše – Nemila na Koridoru Vc

JP Autoceste FBiH  d.o.o. Mostar pristupa realizaciji projekta izgradnje dionice Poprikuše – Nemila,  na Koridoru Vc, u koju svrhu će se provesti postupak eksproprijacije nakretnina potrebnih za izgradnju uz isplatu odgovarajućih naknada u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji FBiH („Sl. Novine F BiH“ broj 70/07 i 36/10, 25/12 i 34/16).

Pozivaju se svi vlasnici nekretnina koji se nalaze na području:

  • Općine Zenica, k.o. Kovanići;
  • Općina Žepče, k.o. Željezno polje;
  • Općina Žepče, k.o. Mračaj;
  • Općina Žepče, k.o. Golubinja

radi pokušaja sporazumnog rješavanja stjecanja prava vlasništva nad određenim nekretninama koje će se eksproprisati u svrhu izgradnje dionice Poprikuše – Nemila, na Koridoru Vc.

Cijeli oglas možete pročitati OVDJE.

Radovi redovnog održavanja na petlji Podlugovi

Zbog izvođenja sanacionih radova na zamjeni prelaznih naprava na pasareli petlje Podlugovi, u periodu od 9.6. do 14.6.2018. godine saobraćaj će se odvijati naizmjenično jednom trakom.

U periodu izvođenja radova saobraćaj će biti regulisan privremenom saobraćajnom signalizacijom.

Molimo sve učesnike u saobraćaju da poštuju znakove postavljene privremene signalizacije i da vožnju prilagode uslovima na cesti.

Press služba JP Autoceste FBiH

VIDEO Pogledajte kako će izgledati dionica Tarčin – Ivan

Dionica autoceste na Koridoru Vc od Tarčina do prevoja Ivan, uključujući i tunel Ivan, trebala bi biti duga blizu sedam kilometara. Ova dionica će se nastaviti na do sada izgrađeni dio autoceste od Zenice do Tarčina.

Od spomenute dužine, blizu dva kilometra otpada na tunel Ivan, koliko bi trebalo da bude dug ovaj objekat.

Na ovoj dionici, kao što se može vidjeti i na videu, trebala bi biti izgrađena dva mosta, čije bi dužine trebale biti blizu 520 metara i 610 metara.

Također, u mjestu Raštelica trebalo bi da bude izgrađeno odmorište. Zbog konfiguracije terena odmorišta za lijevu i desnu traku neće biti igrađena jedno naspram drugog, kako se u večini slučajeva radi, nego će biti međusobno udaljeni oko jednog kilometra.

Na izlazu, odnosno na južnoj strani tunela Ivan bit će izgrađen priključak na postojeći magistralni put M-17. Sam tunel bit će izgrađen na istom mjestu kao i postojeći na magistralnom putu, ali će biti pedesetak metara ispod sadašnjeg.

Od izlaza iz tunela na autocestu do priključka na magistralnu cestu, što je moguće vidjeti i na videu, put će biti skraćen sa nekoliko kilometara, na nekoliko stotina metara.

Izgradnja ove dionice, uključujući i tunel Ivan, trebala bi koštati 100 miliona eura. Od ovog iznosa osigurano je 23,8 miliona eura grant sredstava, na Investicijskoj konferenciji za Zapadni Balkan, koja je održana nedavno u Sofiji. Od ovog iznosa 12 miliona eura će biti iskorišteno za izgradnju dionice, a preostalih 11,8 miliona eura za izgradnju tunela.

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) je već obećala da će osigurati dio potrebnog novca za izgradnju ove dionice i tunela, Evropska investicijska banka (EIB) je najavila da će osigurati ostatak potrebnog novca. Uvjet za potpisivanje ugovora sa EIB-om je prethodno potpisivanje ugovora sa EBRD-om.

Dalja implementacija projekta zavisi od podrške Vlade FBiH.

Press služba JP Autoceste FBiH